Poslanici ne poštuju dogovore, jedina nada Ustavni sud

Lazović ističe da su socijalni partneri prije nekoliko mjeseci postigli dogovor o radu nedjeljom tokom sezone, tri mjeseca ljeti i dva zimi, ali da su poslanici u startu sabotirali taj dogovor, a da se prije toga nijesu ni upoznali sa predloženim rješenjima

Crna Gora kao turistička država nema luksuz da na jedan dan prekine trgovinske aktivnosti, posebno ne tokom sezone, jer se time uskraćuje mogućnost nabavke neophodnih namirnica turistima, ali i domicilnom stanovništvu, ocijenio je za "Dan Filip Lazović, zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG).

On ističe da su socijalni partneri prije nekoliko mjeseci postigli dogovor o radu nedjeljom tokom sezone, tri mjeseca ljeti i dva zimi, ali da su poslanici u startu sabotirali taj dogovor, a da se prije toga nijesu ni upoznali sa predloženim rješenjima. Lazović ističe da se sada čeka odluka Ustavnog suda, kojem su još 2019. godine predali inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a dok je UPCG Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, Privredna komora je inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.

- Što se tiče zahtjeva UPCG vezano za član 35a, koji se odnosi na neradnu nedjelju, javnost je upoznata da smo prije nekoliko mjeseci došli do koncenzusa sa Vladom i sindikatima vezano za uvođenje djelimičnog rada nedjeljom. Predlagali smo modifikaciju da se osim uvećanih dnevnica za rad nedjeljom.radiujednoj smjenii to se odnosilo natri mjeseca ljeti i dva zimi, ali već tada imali smo najave poslanika i prije nego što su se politički određeni subjekti mogli upoznati sa predloženim rješenjima da oni apriori to neće podržati. A znate da bez odluke u Skupštini nema izmjene zakona. Bilo je jasno da od tog dogovora nema ništa, od nosno da se dogovor ne može realizovati i mi smo tada iskazali jednu vrstu zabrinutosti da poslanici u crnogorskom parlamentu ne vrednuju dogovore socijalnih partnera i ono što je usaglašeno na Socijalnom savjetu. I tada, i danas smatramo da je to zabrinjavajuće. Od tada nema nekih novih momenata kada je u pitanju pitanje Zakona o unutrašnjoj trgovini, a ostaje ono što je pokrenuto 2019, a to je inicijativa za ocjenu ustavnosti zakona i mi očekujemo da će Ustavni sud u nekom razumnom roku donijeti odlukuu vezi sa našom inicijativom kaže Lazović.

Što se tiče neradne nedjelje, dodaje Lazović, ona definitivno iz ugla privrede, ali i cijelokupnog društva, nije dobro rješenje.

- Ipak i svake godine imamo momente kadauvidimo da je u velikoj mjeri jedna takva odredba besmislena prije svega u maju i julu kada imamo praznike plus neradnu nedjelju i onda prodavnice ne rade više dana. Iako mi kao privreda želimo da generišemo što više novcau državni budžet i da naplatimo što više PDV-a, mi bivamo uskraćeni za jedan poslovni dan. Takođe dešava se da pet dana gosti na ovim temperaturama ne mogu da kupe osnovne namirnice. Radnim danima kada trgovine rade velike su gužve, a da se usvojila jedna smjena nedjeljom možda bi i tih gužvi bilo manje. Takođe, problem je što i u medijima vidimo turiste koji su zatečeni i začuđeni da jedna turistička zemlja u toku sezone dozvoljava sebi da nema jedan poslovni dan naglašava Lazović.

Ističe da poslodavci različito gledaju na neradnu nedjelju, te da je neki podržavaju u potpunosti, neki djelimično, a nekima ona uopšte ne odgovara.

- Podsjećamo da je i prije nego što je neradna nedjelja uvedena veliki broj poslodavaca odlučio da ne radi nedjeljom i to je bila njihova odluka. Kao poslodavci jedinstveni smo u principu da je potrebno da se usvajaju pravila koja vam daju priliku da odlučite na koji način ćete poslovati, a ne da se sa nivoa zakona interveniše na nešto što bi trebalo da bude poslovna politika svakog preduzeća zaključuje Lazović.

U trgovinama radi oko 47.000 građana

Prema podacima Uprave za statistiku, na kraju maja u sektoru trgovine radilo je oko 47.000 građana. Prva neradna nedjelja u sektoru trgovine bila je 20. oktobar 2019, a tada su trgovci u izjavama za medije govorili da očekuju da će primjenom zakona imati zadovoljne radnike i nešto manji pad prometa. U Uniji poslodavaca, međutim, i tada su upozorili da očekuju da će odredba o neradnoj nedjelji "pasti" na Ustavnom sudu.

Nedjeljom rade apoteke, pekare, pijace, benzinske pumpe, cvjećare, suvenirnice, prodavnice pogrebne opreme i štampe, kao i kiosci na autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima. U Uniji poslodavaca ocijenili su i ranije da su ti izuzeci diskriminatorski, pa od Ustavnog suda traže ocjenu ustavnosti zakona koji se po ovom pitanju još nije oglasio.

- Zbog mogućih posledica primjene zakona, očekujemo da Ustavni sud u što kraćem roku uzme na razmatranje i donese odluke na osnovu inicijative Unije poslodavaca. Očekujemo pozitivan ishod imajući u vidu svu argumentaciju koju smo priložili Ustavnom sudu kazali su iz UPCG još 2019. godine.

U Hrvatskoj je neradna nedjelja tri puta pala na Ustavnom sudu. Nedjelja je neradni dan u 9 država Evropske unije među kojima su Francuska, Njemačka, Austrija i Poljska.

Izvor: Dan, 20. jul 2023. god. (rubrika Društvo, str. 11). Intervju je objavljen i na portalu Dan

Novinar: Milan Sekulović

Foto: Srđa Boljević