Kako je određen broj članova UPCG u prethodnoj komunikaciji vezanoj za novi Zakon o strancima pokazao zainteresovanost za prisustvo događaju koji bismo organizovali na ovu temu, obavještavamo vas da Unija poslodavaca, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, organizuje jednodnevno savjetovanje povodom početka primjene novog Zakona o strancima koje će se održati u utorak, 24. aprila, sa početkom u 10:00h u hotelu CentreVille u Podgorici.

U prilogu ćete naći Agendu najavljenog događaja. Molimo vas da nam prijave za prisustvo pošaljete najkasnije do ponedjeljka, 23. aprila, do 10h.

Osim predstavnika Generalnog sekretarijata Unije poslodavaca, događaju će prisustvovati i gospođa Milanka Baković, generalna direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i gospodin Dragan Dašić, načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisiju Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.

Takođe, u svojstvu napomene, koristimo priliku podsjetiti da je UPCG učestvovala u RG za izradu Zakona o strancima.

Naš predstavnik je sve vrijeme za pripremu svojih komentara i jačanja argumentacije usvajao sugestije zaposlenih lica u pojedinim kompanijama koji direktno rade na primjeni Zakona o strancima.

UPCG je i tokom rada na izradi teksta prepoznala odustajanja od početnih ideja, a nadasve poboljšanja i pojednostavljenja pojedinih segmenata u dijelu rešenja zapošljavanja i rada stranaca, a za koje vjerujemo da ste i sami prepoznali tokom ova prva dva mjeseca primjene novog Zakona. Međutim, zbog ključnih primjedaba i sugestija za koje nijesmo naišli na razumjevanje kod kreatora zakonskog teksta, iskoristili smo svoje pravo da reagujemo i ponovimo svoja zapažanja i u toku javne rasprave.

Neke od ključnih primjedaba:

  1. Uloga Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih je i ovog puta izopštena iz primjene Zakona o strancima, što smatramo vrlo problematičnim, posmatrajući njenu svrhu postojanja, odnosno pružanja usluge u okviru pretežne djelatnosti (prevashodno, ustupanje zaposlenih na povremenim i privremenim i sezonskim poslovima). Nepojmljiv nam je razlog da se pravi razlika u ovom domenu između domaće i strane radne snage. Naš dodatni argument je bio da je uplatu poreza i doprinosa, odnosno ispunjavanje obaveza prema državi mnogo lakše pratiti i na taj način efikasnije suzbijati sivu ekonomiju.
  2. Vrlo problematičnim smo smatrali uvođenje -izvoda iz akta o sistematizaciji u sklopu dokumentacije za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad stranaca. Prevashodno, sadržaj akta o sistematizaciji je namijenjen posebnim uslovima zasnivanja radnog odnosa i opisu poslova. Nije nam bilo jasno zašto se insistiralo na ovom dokazu prilikom izdavanja dozvole, kad on služi isključivo za unutrašnju organizaciju i tzv. popis poslova, a da ne pominjemo da on prema sadašnjim opštim propisima o radu nije obavezni akt poslodavaca. Nacrt zakona o radu poznaje tu obavezu za sve poslodavce, ali budući da još uvek isti ne čini segment pozitivnih propisa, po našem mišljenju je neodrživo da se drugim propisima nameće obaveza poslodavcima iz domena radnog odnosa.
  3. Podjela kvote po zanimanjima je i dalje vrlo problematična i neodrživa i stvara velike poteškoce privrednim subjektima. Tražili smo brisanje podjele kvote po zanimanjima, jer, kao što smo više puta naglasili, ne vidimo pozitivne rezultate ovakve podjele niti veću uređenost sistema na fonu tržišta rada, već upravo suprotno, stvaranja poteškoca ne samo privrednicima nego i službenicima koji ovaj propis direktno primjenjuju.
  4. Kako je rok za odlučivanje po zahtjevu od 20 dana, predlagali smo da se za sezonsko zapošljavanje odredi kraći rok od 10 dana, budući da je brzina u postupanju službenika MUP-a ključna za nastavak redovnih aktivnosti i obavljanje poslova turističkih poslenika, posebno u jeku sezone.
  5. Ministarstvo unutrašnjih poslova je imalo razumjevanja za prigovore UPCG da se pojedine kategorije stranaca (kao što su izvršni direktori, zaposleni na rukovodećim pozicijama, dnevni migranti...) izuzmu iz pravila da dozvola za privremeni boravak i rad prestaje sa važenjem ako to lice boravi van CG duže od 30, odnosno 90 dana. Međutim, smatrali smo da će se javiti niz životnih i poslovnih situacija i za druge zaposlene – strance, kada će morati da odsustvuju van CG više od pomenutog ograničenja, te da će praksa pokazati da će ovo rešenje za mnoge od njih biti neodrživo.
  6. Takođe, primijetićete rješenje-da će se od 2020.godine, dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, dobijati preko diplomatsko-konzularnog predstavništva CG u državi porijekla- napominjemo da ono jeste u duhu Direktive o sezonskim radnicima. Međutim, to je jedno od novih rešenja za koje se nadamo da će država CG i njena predstavništva imati administrativne i tehničke kapacite da to i sprovedu, jer će, u suprotnom, sasvim sigurno predstavljalo dodatnu barijeru poslodavcima.