Pismene primjedbe i sugestije UPCG dostavljene obrađivaču – Ministarstvu zaštite životne sredine i uređenja prostora, kao i one saopštene na stručnoj javnoj raspravi od 11.maja 2006. godine, još jednom su potencirale mnoge nejasnoće i nedoumice u odnosu na Nacrt zakona o izgradnji objekata. Ove nejasnoće i nedoumice naročito se odnose na:

• neizbalansiranost potreba za uvođenjem reda i mnoštvom propisanih restrikcija

• evidentnih biznis barijera od kojih je krucijalna ignorisanje preduzetnika, kao subjekta koji obavlja privrednu djelatnost radi sticanja profita, da bude akter u pojedinim oblastima izgradnje objekata

• centralizaciju u republičkim organima uprave za poslove građevinarstva, najvećeg dijela poslova, a posebno u vezi izdavanja građevinskih dozvola, što obesmišljava misiju lokalne samouprave u pitanjima izgradnje objekata

• koncepcijske nejasnoće:

– u povodu inžinjerske Komore (da li je ista subjekt javno-pravne prirode koja obavlja i prenijeta javna ovlašćenja, ili istu treba organizovati isključivo na principu strukovnosti i dobrovoljnosti; inžinjerska Komora organizuje i sprovodi polaganje stručnog ispita ali ne izdaje licencu već to čini nadležni organ državne uprave)

– u povodu licenci (ko je subjekt licence – da li i pravno i fizičko lice, ili samo fizičko lice. Pri tom, UPCG insistira da se licenca može odnositi samo na pojedince tj. fizička lica, a ne i privredna društva s tim što treba ustanoviti licencu za rad koja se dobija sa položenim stručnim ispitom, kao i licencu iz prakse na osnovu dokaza o stručnim referencama. Licence bi trebalo da važe najmanje sedam godina, uz mogućnost obnavljanja. Licenca bi mogla da bude privremeno ili trajno oduzeta u strogo propisanim uslovima. Za licencu za rad ne bi trebalo da se plaća naknada)

• tehničkog pregleda u pogledu izdavanja upotrebne dozvole gdje se, pored privrednog društva, ostavlja mogućnost da to budu i druga pravna lica (ustanove ili komisije), a što vodi mogućnosti uvođenja barijera. Naime, umjesto privrednih društava, tehnički pregled najčešće vrše ustanove ili komisije koje često i ne ispunjavaju uslove za tako nešto. Izgleda da se problem svodi na zadržavanje postojećih "tezgi" u ovoj oblasti odnosa, a objektivno umanjuje značaj privrednih društava registrovanih za navedene poslove kao i njihovih prihoda.

• izbjegavanje normiranja troškova što je nedopustivo obzirom da se materijalne obaveze subjekata mogu jedino ustanovljavati jedino zakonom

• brojne pojmovne nejasnoće i neprecizne definicije koje bi prouzrokovale probleme u praksi (npr: šta je to javni interes, šta je to rekonstrukcija, šta je to objekat u javnoj upotrebi, ko je to nadležan organ državne uprave i sl.)

• neodređenosti načela na kojima počiva Zakon, kao što su primjena međunarodnih standarda obzirom da isti, ukoliko nijesu pravno inkorporirani u sistem Crne Gore, ne mogu predstavljati obaveze subjekata

• pojedina diskreciona prava nadležnog organa državne uprave koja objektivno znače mogućnost privilegija određenom krugu subjekata (slučajevi tehničke kontrole i stručnog nadzora gdje se može eliminisati privredno društvo, a favorizovati ustanova i komisija)

• pojedine pravne praznine (regulativa kada strani subjekat projektuje i gradi, ispunjenost uslova stranog subjekta da projektuje i gradi; odstupanja od tehničke dokumentacije, postavljanje montažnih objekata na javnim površinama; tekuće investiciono održavanje objekata po osnovu prijava i popisa radova)

• izostanak sankcija za pojedine obaveze (izostanak kako na strani projektanata, investitora i izvođača radova, tako i na strani onih koji vrše kontrolne funkcije) koje često nečinjenjem ili propuštanjem "uvode" neravnopravnost nužno potrebnu svim subjektima, kao i izostanak odgovornosti za privredne prestupe i sankcija po tom osnovu

Unija poslodavaca Crne Gore smatra da problemi bespravne gradnje treba da budu predmet uređenja posebnim zakonom, što znači da ovaj Zakon ne treba opterećivati normama o bespravnoj gradnji.

UPCG podsjeća na značaj građevinske djelatnosti za ukupan privredni razvoj Crne Gore i multiplikativne efekte direktno prepoznatljive kroz povećanje zaposlenosti i razvoj drugih djelatnosti koje građevinarstvo, objektivno, kao zamajac "vuče" za sobom.

UPCG osnovano smatra da ovaj sadržaj primjedaba i sugestija treba da rezultira bitnim poboljšanjem teksta u odnosu na ponuđeni, čak i do nivoa ponude potpuno novog teksta. Značaj odnosa koji treba urediti odnosnim Zakonom ne smije biti podređen programiranom vremenu donošenja istog, jer ćemo ponovo "padati" u iskušenja čestih izmjena zakona što, objektivno, znači pravnu nesigurnost.

Branislav Begović,
savjetnik UPCG za pravne poslove i socijalni dijalog