Namet na plate mora biti duplo manji

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović izjavio je da Sindikat i Vladu očekuju teški pregovori sa preduzetnicima o minimalnoj cijeni rada, jer oni neće prihvatiti ništa što nije u skladu sa njihovim interesima.

- Po prvi put u Crnoj Gori poslodavci su se organizovali da brane svoje interese i spremni smo da prihvatimo opterećenje tačno onoliko koliko ćemo u nekom drugom dijelu smanjiti - rekao je Mitrović u intervjuu "Danu". On je naglasio da u posljednje vrijeme Centralna banka pokazuje sve više sluha za potrebe domaćeg biznisa.

- Cilj nam je da porez i doprinosi na plate budu smanjeni za polovinu, što će radnicima značiti povećanje plata, a poslodavcima lakše poslovanje. Država zna da je njen zadatak da smanji administraciju, koja je inače glomazna, loša, spora i troma - kazao je Mitrović.

On je upozorio da je to urađeno u zemljama u okruženju i naglasio da dio malih i srednjih preduzeća neće moći preživjeti narednu godinu sa postojećim kamatama i dažbinama.

Kako ste zadovoljni tripartitnim dijalogom koji Unija poslodavaca vodi sa Sindikatom i Vladom?

- Za nas je tripartitni socijalni dijalog dominantna poluga za postizanje prava poslodavaca. Sa Sindikatom lako nalazimo zajednički jezik, jer su njihovi pregovarači obučeni u Međunarodnoj organizaciji rada. Znatno je teže pregovarti sa Ministarstvom finansija, koje mora da shvati da poslodavci nijesu spremni da prihvate bilo kakav dogovor na svoju štetu.

Smatrate li opterećenjem što poslodavci izdvajaju 0,7 odsto od bruto plata zaposlenih za izgradnju stanova?

- Taj porez zadovoljava i radnike i poslodavce, jer je naš interes da zaposleni imaju riješeno stambeno pitanje. Sindikat i Unija poslodavaca su se interesno udružili i formirali stambeni fond. Sada je na nama da vidimo kako će to funkcionisati, jer je fond formiran prije mjesec. Cilj nam je da mjesečna rata za stan ne bude veća od kirije za iznajmljene stanove, da se kredit odobrava na 20 godina i da se stanovi grade u svim crnogorskim gradovima. Trenutno su u toku pregovori sa bankom koja će pratiti stambeni fond.

Da li ste zadovoljni kreditnom politikom poslovnih banaka?

- Ne. Banke su preduzetnicima u prethodnom periodu nametale zelenaške kamate, jer su iskoristile našu nespremnost i neorganizovanost, što je neke preduzetnike odvelo u propast. Trenutno stanje je i dalje loše. U ovom trenutku Crna Gora daje kredite sa najvišim kamatama u svijetu. Podsjećam da je prosječna kamatna stopa na kredite malom i srednjem biznisu 12 odsto i nema te kompanije na svijetu koja bi to mogla izdržati.
Unija neprekidno upozorava bankare i već iduće godine očekujemo poboljšanje. Dolazak Hipo Alpe Adria i Sosiete ženeral banke za nas znači realnu šansu da kamate padnu da sedam do osam odsto, zavisno od poslovnih projekata.

Da li poslovne banke nameću visoke kamate zbog mnogo gotovine koja je u opticaju u Crnoj Gori i vrlo visokog učešća sivog tržišta u bruto-domaćem proizvodu?

- Dio problema u bankarskom sektoru čini i velika količina gotovine u opticaju, mada trenutno nema preciznih podataka o koliko se novca radi.
Trenutno važi nekoliko procjena visine gotovine u opticaju i to stvara pometnju. Očekujem da će se u narednoj godini uskladiti statistika i da ćemo konačno imati tačne podatke, jer su oni osnova za poslovne planove poslodavaca i zahtjeva koje ćemo ispostaviti administraciji.

Konsenzus oko uvoza

U Crnoj Gori je već deceniju i po uvoz robe više nego duplo veći od izvoza. Šta Unija preduzima da se poveća konkurentnost njenih članica na stranim tržištima?

- Unija je ponudila predlog kako da povećamo crnogorski izvoz. Mislim da je vrijeme da se jednom stane u kraj konceptu hiper neoliberalizma koji se pokazao pogubnim za crnogorsku privredu.
Najprije bi trebalo da konsenzusom utvrdimo šta ne treba uvoziti. Pogubno je što je u crnogorskoj turističkoj ponudi najmanje domaće hrane. Sve što nudimo gostima je, uglavnom, mejd in Kina, Hrvatska, ili sve redom članice Evropske Unije. Dok ostale zemlje nastoje da domaćim proizvođačima daju prednost i omoguće im da stvore brend koji će biti prepoznat u svijetu, naša nije u stanju ni da turistima u nacionalnom restoranu na Žabljaku ponudi žabljački sir, već ih goste češkim ili italijanskim.