U Crnoj Gori doprinosi na teret zaposlenog iznose 24 odsto dok je porez na dohodak devet procenata, što ukupno iznosi 33 odsto od iznosa bruto zarade, što znači za četiri procentna poena više u odnosu na prosjek EU. To je konstatovano u Analizi opterećenja tržišta rada i uticaja na zapošljavanje, u kojoj se konstatuje da teorija i praksa potvrđuju da postoji negativan uticaj poreskog opterećenja na zaposlenost, ali Vlada smatra da treba zadržati postojeća zakonska rješenja u pogledu visine fiskalnih opterećenja zarada, kako na teret poslodavca, tako i zaposlenog.
Osim zaposlenih i poslodavci imaju obaveze prema državi i ukupno opterećenje zarada sa doprinosima na teret poslodavca iznosi 10 odsto. Kada se saberu obaveze zaposlenih i vlasnika kapitala ispada da 43 odsto bruto zarade ide državi. Prosječna bruto zarada u julu 2014. godine u Crnoj Gori iznosila je 713 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa bila 470 eura.
Prema postojećem rješenju, oporezivanje dohotka se vrši po stopi od devet odsto, osim za lična primanja u iznosu većem od 720 eura, na koje se privremeno kao mjera fiskalne konsolidacije, do kraja 2014. godine, obračunava i plaća takozvani krizni porez po stopi od 15 procenata.
- Veći stepen rigidnosti na tržištu rada i veći porezi znače veću nezaposlenost. Rigidno radno zakonodavsto u stvari održava postojeće poslove i destimuliše otvaranje novih radnih mjesta. Takođe, visoko oporezivanje dohotka destimuliše ekonomsku aktivnost, što se najbolje vidi kroz uticaj poreza na nezaposlenost. Što veći nivo poreza to je nezaposlenost veća. Prosječno poresko opterećnje troškova rada u Crnoj Gori je više u odnosu na Evropsku uniju, međutim, pri ovome treba imati u vidu, da se struktura doprinosa za obavezno socijalno osiguranje razlikuje od zemlje do zemlje, te da se u razvijenim zemljama prihodi od obaveznih doprinosa koriste isključivo za finansiranje socijalnih potreba, tako da zaposleni najčešće nema prava po osnovu plaćenih doprinosa. Pravo na penzijsko osiguranje zaposleni najčešće ostvaruje na način što poslodavac posebno izdvaja sredstva, bilo preko privatnog osiguranja, bilo preko državnog fonda - kaže se u analizi koju je pripremilo Ministarstvo finansija.
Imajući u vidu trenutno fiskalnu situaciju u Crnoj Gori, a posebno oblast socijalnog osiguranja i probleme u finansiranju rastućih potreba u oblasti penzijskog i sistema zdravstvenog osiguranja, u Vladi smatraju da bi, smanjenje doprinosa izazvalo povećanje već visokih deficita u oba sistema.
Šef sektora za ekonomiju Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Ana Rašović smatra da bi značajnije smanjenje opterećenja na zarade predstavljalo rasterećenje ukupnih troškova poslovanja i stimulativno bi djelovalo na poslodavce za otvaranje novih radnih mjesta, redovnije isplate zarada, povećanje legalnog zapošljavanja i eliminisanja sive zone u segmentu isplate zarada. Ona navodi da podatak iznijet u Analizi, da ukupno poresko opterećenje zarada iznosi 43 odsto, ne samo da je kao takav u značajnoj mjeri visočiji od prosjeka zemalja EU, već se mora uzeti sa rezervom iz razloga što predstavlja samo prosti zbir propisanih stopa poreza na dohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
- Utvrđena metodologija preračuna neto u bruto zarade čini trošak rada mnogo većim. Pri preračunavanju neto u bruto zarade primjenjuju se propisane stope, a izračunavanje obaveza za uplatu po osnovu poreza i doprinosa nanovo se vrši primjenom propisanih stopa na bruto zaradu. Uz ostale prateće zakonske obaveze koje se vezuju za isplatu zarade čini obavezni realni trošak poslodavaca po osnovu zarada izuzetno visokim. Tako, ukupno opterećenje neto zarade do nivoa prosječne iznosi 62-63 odsto, a na zarade iznad prosječne i više od 70 procenata. Uz ovakav poreski i sistem socijalnih davanja koji destimulišuće djeluju na formalno zapošljavanje, troškovi formalizacije radnog odnosa su prilično visoki, što za posledicu ima visok nivo "zaposlenosti" u okvirima neformalne ekonomije i smanjenu ponudu novih radnih mjesta na tržištu - kaže Rašović.
Ona ističe da bi smanjenje poreskog opterećenja poslodavaca po osnovu isplate zarada, posebno u dijelu metodologije njihovog obračuna, imalo višestruko pozitivan uticaj na povećanje budžetskih prihoda.
- Pored direktnog uticaja na bolju naplatu poreza i pripadajućih doprinosa, nesumnjivo bi se kroz veći poreski obuhvat pozitivno odrazilo i na smanjenje neformalnog ili djelimično neformalnog zapošljavanja, kao i povećanje zaposlenosti - konstatuje Rašović.
Izvor: DN "Dan", 23. avgust 2014, Društvo