Pokretanje disciplinskog postupka, tužba i otkaz ugovora o radu, tri su mehanizma koja poslodavcima samo na papiru omogućavaju zaštitu od zloupotrebe bolovanja jer njihova iskustva pokazuju da je dokazivanje neopravdanog odsustva sa posla nemoguća misija. Osim poslodavaca i advokati potvrđuju da ne znaju nijedan slučaj da je sud donio presudu kojom je dokazana zloupotreba bolovanja, uprkos tome što je tih slučajeva bilo u velikoj mjeri.
Osim što radnici mjesecima ne dolaze na posao, poslodavci trpe i finansijsku štetu zbog zloupotrebe bolovanja. S druge strane, nažalost, do sada nije poznat nijedan slučaj da je ljekar odgovarao zbog toga što je pisao lažne doznake koje zaposlenima omogućuju da neosnovano odsustvuju s posla.
Naime, dešava se da radnik uzme bolovanje na mjesec, koje se recimo završava u petak, a onda već od ponedjeljka uzima novo rješenje i tako unedogled. Poslodavac je dužan da u vrijeme neprekidnog odsustva sa posla do 60 dana zaposlenom isplaćuje 70 odsto zarade, a u slučaju dužeg odsustva troškove refundira država. Ipak, radnici često uzimaju bolovanje na mjesec, pa prave kraću pauzu, pa onda opet idu "na rehabilitaciju" i tako godinama opterećuju firme i ugrožavaju poslovanje. Takođe, postoje situacije da radnici idu na odsluženje zatvorske kazne, ili da rade sezonske poslove, a da pritom poslodavcu uredno dostavljaju doznake. Iako su nadležni svjesni velikog broja zloupotreba bolovanja koja ugrožavaju poslovanja preduzeća, do sada ništa konkretno nijesu preduzeli da bi to spriječili.
Advokat Nebojša Asanović smatra da bi trebalo da krivično odgovaraju radnici koji zloupotrebljavaju bolovanja i ljekari koji im to omogućavaju.
On ističe da i sada u krivičnom zakonodavstvu postoje uslovi da se ispita krivična odgovornost radnika koji zloupotrebljavaju bolovanja i doktora koji pišu lažne doznake i to za krivično djelo zloupotrebljavanje položaja.
- Mi i sada imamo dobra zakonska rješenja ali je problem što se ona ne primjenjuju. Onda su nam uzaludni i postojeći i novi zakoni, kada ih ne poštujemo. Čudno je da ljekarske komisije za dva sata odobre bolovanje za 100 ljudi. Nameće se zaključak da oni i ne provjeravaju zašto je izabrani ljekar ili neki specijalista radnika poslao na bolovanje. Lako se može desiti da je to bolovanje nepotrebno ali to niko neće da ispita, i onda kada imate ljekarski dopis poslodavac ne može da se zaštiti - upozorava za "Dan" Asanović.
Generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović ocijenila je da glavnu odgovornost za pojavu neopravdanog odsustva sa posla zbog navodne bolesti treba da snose doktori koji potpisuju doznake. Ona ističe da se nada da će stvari krenuti na bolje pošto su krajem jula poslodavci, sindikat i Vlada potpisali Protokola o saradnji u suzbijanju zloupotrebe bolovanja, kojim je predviđeno formiranje komisije koja će pokušati da suzbije tu pojavu.
- Izmjenama Zakona o radu zloupotreba bolovanja definisana je kao jedan od razloga za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca. Međutim, u praksi je primjena odredbe sporna jer je veoma teško obezbijediti relevantne dokaze. Koliko je u pojedinim situacijama teško dokazati, dovoljno govore i primjeri iz sudske prakse, kao što je slučaj da je poništena odluka o otkazu od strane poslodavca u slučaju kada je zaposleni za vrijeme privremene spriječenosti za rad bio u inostranstvu, u poznatom ski-centru. I pored nesporno utvrđenih činjenica, sud je poništio otkaz iz razloga što u medicinskoj dokumentaciji na osnovu koje je otvoreno bolovanje nije precizirano da zaposleni, odnosno pacijent, mora mirovati i da ne smije napuštati mjesto boravka. Dakle, u čitavom tom postupku je od neprocjenjive važnosti postupanje zdravstvenih ustanova, izabranih ljekara i ljekarskih komisija, kao i standardizacija procedura otvaranja bolovanja shodno medicinskoj dokumentaciji, a naročito odgovornost učesnika u navedenim postupcima - objašnjava Radulović.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad do 60 dana pada na teret poslodavca, a ukoliko su bolovanja duža od 60 dana poslodavac ima pravo na refundaciju te naknade.
- Primjeri iz prakse pokazuju da se najčešće dešava da zaposleni "otvori" bolovanje u trajanju od 30 dana, zaključi ga npr. u petak, a da već od ponedjeljka ide na novo bolovanje. Tako da ima zaposlenih koji koristeći takav metod, odsustvuju sa posla više mjeseci ili čak godina. UPCG je poznat slučaj da je zaposleni osam mjeseci uredno dostavljao dokumentaciju da je na bolovanju, a da je u tom periodu bio na izdržavanju zatvorske kazne. Ovo posebno, ako se ima u vidu da, shodno odredbama Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdržavanja kazne zatvora zaposleni mora biti odsutan sa rada duže od šest mjeseci i to danom stupanja na izdržavanje kazne.Takođe, najčešći slučajevi tzv. lažnih bolovanja i izbjegavanja rada vezuju se i za korišćenje godišnjeg odmora. To je situacija kada zaposleni odmah nakon početka korišćenja odmora "otvori" bolovanje i obavijesti poslodavca, što znači da mu se, shodno odredbama Zakonu o radu, za to vrijeme trajanja bolovanja prekida korišćenje godišnjeg odmora, a nakon isteka bolovanja ima pravo da nastavi korišćenje godišnjeg odmora, bez naknadne saglasnosti poslodavca i to tako ide u nedogled - navodi Radulović.
Da su zloupotrebe bolovanja teško dokazive smatra i advokat Mirjana Camović. Ona ne zna ni za jedan slučaj da je sud donio presudu u korist poslodavca. Camović upozorava da poslodavac nije u situaciji da bilo šta promijeni kada ljekar odobri radniku bolovanje.
- Znači, imamo problem sa ljekarima, stoga bi trebalo da se kontroliše njihov rad ako hoće da se spriječe zloupotrebe. Bukvalno ne postoji način da se poslodavac zaštiti jer se zloupotreba ne može dokazati - uvjerena je Camović.
Za odsustva s posla pet miliona
Osnovne indikacije zbog kojih se ide na bolovanje su trudnoća, povrede, koštana oboljenja i duševni poremećaji, a tokom 2013. godine u Crnoj Gori je odobreno 9.720 bolovanja, što je državni budžet koštalo pet miliona eura, oko 25 odsto više u odnosu na 2012. Iz Fonda za zadravstveno osiguranje koje je zaduženo za kontrole bolovanja i isplate naknada najavili su da će tokom predstojeće sedmice saopštiti koliko je sredstava po osnovu nakanada za bolovanja potrošeno do sada u 2014, te kako se kontrolišu ljekari i koliko ih je sankcionisano zbog izdavanja neosnovanih doznaka.
Komentar oko zloupotrebe bolovanja u Crnoj Gori i eventualnog sankcionisanja ljekara koji odobravaju lažne doznake, izostao je iz zdravstvenog resora jer nijesu odgovorili na pitanja "Dana". Ministar zdravlja Miodrag Radunović ranije je saopštio da je prošle godine bilo 881.000 izgubljenih dana po osnovu bolovanja, odnosno 60.000 više nego u 2012..
Naljute se na vlasnika pa odu da "boluju"
Suzana Radulović dodaje da pored naknade zarada za vrijeme bolovanja koje padaju na teret poslodavca, u najvećem broju slučajeva, poslodavac mora da angažuje novog radnika za obavljanje predmetnih poslova, što je dodatni finansijski izdatak, ili da te poslove preusmjeri na druge zaposlene.
- To može uticati na kvalitet rada, preopterećenost, motivisanost i nezadovoljstvo drugih zaposlenih, i time dovesti do narušavanja radne atmosfere, a što će se opet, negativno odraziti na poslovanje i imidž jednog privrednog društva. Naravno, ovom prilikom ne govorim o bolovanjima koja su osnovana, tj. kada su zaposleni zaista bolesni i kada im treba liječenje, rehabilitacija i slično - pojašnjava Radulović.
Ona navodi da osim Zakona o radu i Opšti kolektivni ugovor predviđa davanje otkaza po skraćenoj proceduri ako je zaposleni zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad, a naročito ako je za period privremene spriječenosti za rad bio radno angažovan kod drugog poslodavca.
- Ovo je potkrijepljeno primjerima iz prakse da su se zaposleni dok su na bolovanju "uredno" bavili drugom privrednom djelatnošću, npr. taksirali ili radili za to vrijeme kod drugog poslodavca na crno. Ova pojava je svake godine, pa i ove, veoma prisutna, na primjer, u primorskim opštinama u toku trajanja ljetnje turističke sezone, jer veliki broj zaposlenih, najčešće iz javnog sektora, istoj pribjegava zbog nekog sopstvenog sezonskog biznisa ili dodatnog angažovanja kod drugog poslodavca. Takođe, tačno se zna kada je sezona košenja ili sijanja na sjeveru i tada se masovno uzimaju bolovanja. Dešava se da ako se radnik naljuti na poslodavca da uzme bolovanje i ode, i to smatra činom osvete - navodi primjere Radulović.
Izvor: DN "Dan", 01. septembar 2014. Društvo (str. 12 i 13)