Staklorezačica, pilotkinja, vodičkinja, majstorica, raznosačica, vatrogaskinja ili vatrogasilja, fasaderka, prenositeljka, piljarica ili piljarka, narednica, duvačica stakla, džokejka, bušačica u rudniku, armiračica, akademkinja, vodnica, računovotkinja... Navedeni nazivi zanimanja mnogima će zvučati u najmanju ruku čudno, ali to se zove rodnosenzitivni jezik i pobrojani pojmovi predstavljaju mali dio onog što je sabrano u Registru zanimanja, zvanja i titula žena u Crnoj Gori. U tom dokumentu su u rodno senzitivnom jeziku navedena i zanimanja kojima se kod nas ne bavi nijedna žena, a jedno od njih je i "sveštenica".
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava pripremilo je i izmjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti gdje je propisalo enormne kazne, od 500 do čak 20.000 eura u slučaju njegovog kršenja. Posebne kazne su propisane za preduzetnike i to u iznosu od 250 do 6.000 eura, ukoliko u svom radu ne koristi rodno osjetljivi jezik, "odnosno u aktima o zasnivanju radnog odnosa, ugovoru o radu, aktima o izboru, imenovanju i postavljenju, sve nazive radnih mjesta, zanimanja, zvanja i funkcija ne izražava u prirodnom rodu lica na koje se ovi akti odnose". Za isti prekršaj pravnom licu, organu državne i lokalne samouprave prijete kazne od 250 do 2. 000 eura.
Vladi je izgleda bilo važnije da se bavi stvaranjem novih riječi, nego otvaranjem radnih mjesta, s obzirom na to da oko 20.000 žena nema posao.
Iako dio javnosti rodno senzitivni jezik smatra dokazom demokratske zrelosti, mnogi ovakve inicijative smatraju sakaćenjem jezika. U društvu u kome ravnopravnost žena nije ostvarena, krajnji cilj je daleko iznad lingvistike. Predstavnici sindikata smatraju da se ženama treba obezbijediti prije svega posao, dobar ugovor o radu, zabraniti njihovu diskriminaciju, mobing, a način oslovljavanja, titule dolazi posle toga. Poslodavci upozoravaju da enormne kazne zbog rodno senzitivnog jezika mogu ugroziti njihovo poslovanje, jer se u dokumentu i greškom mogu izostaviti rodnosenzitivna zvanja.
Profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću Dragan Koprivica ocjenjuje da uvođenje ili zavođenje novih riječi u jezik ima dobru i lošu stranu, a često može da zađe u kič koji nikom ne pogoduje. On navodi da zna dosta žena koje su na funkcijama, a koje ne dozvoljavaju da im se govori na primjer "predsjednica".
- Znači dame nemaju jedinstven stav po tom pitanju. Ipak u jednoj stvari se svi slažemo, žena zaslužuje sva prava i ne smije biti diskriminisana, bitnije je da se ona ispoštuje, da ima taj posao na kojem bi imala i tu titulu za koju se traži rodnosenzitivni izraz. Pravljenje novih riječi može da napravi karikaturu od jezika. Siguran sam da nijedna dama koja se bavi radom sa turistima, neće biti oduševljena ako joj se obratimo sa "vodičkinja". Grubo insistiranje na rodnosenzitivnom jeziku i propisivanje kazni zbog njegove neupotrebe, predstavlja zamajavanje javnosti - kaže Koprivica, dodajući da i pored određene dobre namjere formulisanje nekih riječi ide u čistu karikaturalnost.
Sa pravnih adresa jasno se šalje poruka da žena zaslužuje jednaka prava kao i muškarac, a pravni savjetnik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Branislava Begovića kaže za "Dan" da je u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti neuvjerljivo obrazloženje kaznenih odredaba, koje upućuje na to da se "konkretizuju kaznene odredbe, koje uvode više prekršaja nego što je to do sada bio slučaj, a što je takođe u praksi bio jedan od najčešće kritikovanih segmenata Zakona o rodnoj ravnopravnosti". On ističe da nedostatak zvaničnih podataka o učestalosti i djelotvornosti kaznenih odredaba za dosadašnji period primjene ovog zakona, ne može biti dobar vodič za ocjenu drastičnog povećanja iznosa novčanih kazni.
- S aspekta novčane kazne, ističemo da uobičajena komunikacija u poslovnom djelovanju ne treba da bude stalno pod "damoklovim mačem", uslijed jezičke ili greške u pisanju, utoliko prije ako iste nijesu u domenu neposredne ili posredne diskriminacije. Poznato je da se UPCG u kontinuitetu zalaže za ukidanje mnogih biznis barijera, kako bi se obezbijedio privredni zamah po osnovu privatne inicijative i ulaganja sredstava domaćeg ili stranog porijekla. Ukoliko bi se prihvatila predložena rješenja nivoa novčanih kazni, najveći broj poslodavaca bi to smatralo dodatnim poslovnim teretom -očito neproporcionalnim odsustvom umišljaja ili grube nepažnje za istim - objašnjava Begović, dodajući da će UPCG u procesu javne rasparave o zakonu iznijeti svoje primjedbe.
U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kažu da se izmjene zakona rade zarad usklađivanja sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Drugi razlog je, kako kažu, svijest o postojanju različitih rodnih uloga u crnogorskom društvu, što ima za rezultat da muškarci i žene ljudska prava uživaju u različitom obimu.
- Nacrtom zakona konkretizuju se kaznene odredbe, koje uvode više prekršaja nego što je do sada to bio slučaj, a što je takođe u praksi bio jedan od najčešće kritikovanih segmenata Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kažu u ministarstvu.
Prvo ženama dajte posao
Član Odbora za rodnu ravnopravnost u Savezu sindikata Slavica Jauković, smatra da bi Vlada prije rješavanja lingvističke problematike, trebala ekonomski da osnaži ženu, obezbijedi joj posao, a onda bi na red došli i rodni nazivi zanimanja. Ona ističe da je bitnije da žena ima ugovor o radu koji je štiti, nego da li u njemu piše "profesor ili profesorica".
- Sigurno je većini žena bitnije da budu ekonomski sigurne, pa će onda razmišljati o drugim stvarima. Kazne za mobing su na primer 10.000 eura, i to je opravdano. Ne smijemo na kraju ni poslodavce dovesti u tu situaciju, da im se ugrozi poslovanje radi kazne od nekoliko hiljada eura, a sve zbog rodno senzitivnog jezika. Na kraju rodno senzitivni jezik je više stvar lične kulture i obrazovanja i ne bi tu trebalo propisivati drastične kazne, ističe Jauković.
Frulašica, vodnica, džokejka, bušačica...
U Registru zanimanja, zvanja i titula žena u Crnoj Gori, koji je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava izdalo krajem prošle godine, navedena su brojna zanimanja, koja prate izgovori u ženskom rodu. Tako prema tom dokumentu se navodi da je rodnosenzitivni izraz za doktora urologa "urološkinja ili urologica", žena nije "staklorezac" već "staklorezačica", za padobranca u ženskom rodu se kaže "padobranka", majora - "majorica ili majorka", molera - "molerka", frulaša "frulašica", džokeja - "džokejka", bušač u rudniku - "bušačica u rudniku", a za vodnika u vojsci "vodnica".
Izvor: Dnevne novine "Dan", 09. avgust 2014. Društvo (9. strana)