Koliko je poslovanje,odnosno stanje u turizmu, predmet interesovanja UPCG?
Ulaskom u 21. vijek, svjetska turistička privreda se razvila u ključni privredni sektor, postavši osnova potrošačkih navika i ponašanja značajnog dijela stanovništva većeg broja zemalja. U tom smislu, svjesna značaja turizma kao jedne od nosećih tj. prioritetnih privrednih grana, Unija poslodavaca Crne Gore ocjenjuje da je upravo turizam taj strateški važan sektor na koji Crna Gora, sa jasnim, komparativnim prednostima koje posjeduje, u narednom periodu treba da računa.
Polazeći od ovakvih stanovišta, UPCG je prilikom svog osnivanja, kao posebno tijelo Unije, ustanovila Komisiju za turizam i za njenog predsjednika imenovala gospodina Đorđa Pinjatića. Pri tom, prioritetni zadatak Unijine Komisije za turizam je da praćenjem njegovog razvoja, kao i eventualnih problema koji u tom procesu nastaju, sprovodi aktivnosti na identifikovanju smetnji budućem biznisu i investicijama s konkretnim potezima u cilju jačanja preduzetništva ove privredne grane.
Po mišljenju UPCG, kao krovne organizacije poslodavaca, Crna Gora posjeduje sve neophodne uslove za razvoj održive turističke industrije. Međutim, za uspješnost njenog daljeg razvoja, između ostalog, potrebno je raditi i na poboljšanju postojeće infrastrukture, podizanju kvaliteta cjelokupne turističke ponude, edukaciji zaposlenog kadra, korišćenju novih tehnologija i znanja i, naravno, pružanju podrške razvoju preduzetništva. Kao što je poznato, Crna Gora je na dobrom putu i to, prije svega, procesom privatizacije koji je u toku, a koji podrazumijeva i animaciju tj. privlačenje stranog kapitala kroz investicije. Uz to, planirani rast turističke privrede nije moguć bez većeg dijaloga privatnog i javnog sektora, njihove saradnje i partnerstva, te je ovom pitanju takođe potrebno posvetiti posebnu pažnju.
Da li je turizam izvozna grana? Da li smatrate da je zakonodavna regulativa u turizmu stimulativna za turističku privredu? Da li će se PDV smanjiti?
Naravno da je turizam izvozna grana, tačnije grana koja značajno doprinosi izvozu. Naime, vjerujem da za svaku zemlju, pa tako i Crnu Goru, turizam podrazumijeva proširenje nacionalnog tržišta, a preko inostranih gostiju, omogućava "unošenje" deviza direktno u privredu. Takođe, preko turizma i zahvaljujući njemu, naša zemlja ima mogućnost da u kratkom roku izveze i mnoge druge robe, što je stimulativno za cjelokupnu crnogorsku ekonomiju.
Kad govorimo o stimulaciji turističke privrede kroz postojeću zakonsku regulativu, mišljenja sam da je tu još mnogo toga potrebno uraditi, posebno u dijelu podrške razvoja malog i srednjeg biznisa. Činjenica je da su urađeni početni koraci u privatizaciji, rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih hotelskih kapaciteta, ali je za ukupan razvoj potrebno i više. Između ostalog, jedan od načina pomoći budućem razvoju turizma a time i preduzetništva u okviru ovog sektora, jeste i najavljeno smanjenje stope PDV na 7% za turističku privredu, koju je Unija poslodavaca u svom obraćanju javnosti pozdravila i ocijenila kao logičan potez Vlade RCG. Naime, ljetos najavljeno smanjenje PDV-a stimulisaće i omogućiti lakši povratak na naša tradicionalna turistička tržišta, doprinijeti konkurentnosti turističke privrede Crne Gore i stvoriti uslove za porast izvoza. Obzirom da je, kao jedina reprezentativna organizacija poslodavaca, u kontinuitetu saopštavala stav o potrebi uvođenja druge, tzv. niže stope PDV za određene proizvode i usluge, UPCG je i doprinijela ovakvom potezu Vlade.
Koliko su strani kapital, investicije i bankarska podrška prisutni u turizmu?
O: Kad u tok privatizacije u turizmu uključimo strani kapital i preko njega strano tržište, očekivanja podrazumijevaju ostvarenje pozitivnih efekata. Naravno, strani kapital je crnogorskom turizmu dobrodošao, ali ne pod svaku cijenu, i ne na račun nacionalnih interesa. Privatizacija ne smije biti samo prodaja hotelskih i turističkih objekata već, prije svega, dugoročno planirana investicija. Razvoj turizma podrazumijeva kvalitetne ideje s jedne strane, i kapital s druge. Pri tom, za ulaganje u turizam Crne Gore i njegovo unapređenje, neophodno je zainteresovati kako strane, tako i domaće investitore.
U tom smislu, veoma je bitan podsticaj koji država treba da pruži domaćim malim i srednjim preduzećima prije svega kroz razne poreske pogodnosti (npr. prilikom otvaranja objekata), povoljne kredite za finansiranje kvalitetnih preduzetničkih ideja i uopšte nalaženje odgovarajućih izvora finansiranja za planirane investicije MSP. Naravno, podrška banaka je veoma značajna za navedene oblike podrške biznisu, ali u dosadašnjem poslovanju posebno "novih preduzetnika", praksa nije bila takva. Ulaskom stranih banaka na naše tržište, vjerujem da će dosadašnja praksa biti promijenjena te da će, uz strogu kontrolu države, one biti dodatni izvor povoljnih kredita kao oblika podrške domaćem biznisu u oblasti turizma.
Naravno, nema potreba da izmišljamo išta novo jer praksa u svijetu pokazuje da trenutna globalizacija turizma podrazumijeva rast učešća međunarodnog kapitala što, istovremeno, stimulativno utiče i na porast ulaganja domaćeg vlasničkog i dužničkog kapitala u turističku djelatnost. Dakle, jedino što je potrebno, i na što apelujem, je podrška države domaćim investitorima što će se pozitivno odraziti na razvoj MSP, na jačanje crnogorske privrede i, u krajnjem, na otvaranje novih radnih mjesta tj. povećanje broja zaposlenih.
Koliko ste prisutni u javnosti analizama, odnosno, da li uspijevate da pitanja oko turizma postanu predmet rasprava u privrednim i državnim institucijama?
O: Naravno da je UPCG veoma aktivna u svojim javnim nastupima o svim pitanjima koja su od značaja za razvoj privrede Crne Gore, te tako i razvoj turizma. U tom smislu, ocjenom o slabo razvijenoj privredi i privatnom sektoru koji sporo preuzima teret ukupnog privrednog razvoja, svojevremeno je Unijina Komisija za konkurentnost čiji je predsjednik prof. dr Anđelko Lojpur, iskazala potrebu pokretanja niza aktivnosti s ciljem osmišljavanja nacionalne strategije kojom će problem konkuretnosti biti rangiran kao pitanje od primarnog interesa Crne Gore. Naime, kako je Komisija zaključila, strategiju privrednog razvoja Crna Gora mora definisati na mnogo kvalitetniji način, i na osnovu toga precizirati svoje konkurentske mogućnosti upoređujući ih sa svojim bližim i daljim okruženjem. U tom smislu, donošenjem Unijine Deklaracije o konkurentnosti crnogorske privrede i predlogom o formiranju Nacionalnog Vijeća za konkurentnost, Komisija je iskazala i potrebu za povezivanjem vodećih institucija Republike Crne Gore: Vlade Republike Crne Gore, crnogorskog Saveza sindikata, Privredne komore, Univerziteta i Unije poslodavaca. Njihovim zajedničkim pristupom rješenju pitanja konkurentnosti, uticalo bi se na podsticanje dijaloga privatnog i javnog sektora, podizanje stepena svijesti i znanja o značaju konkurentnosti, rada na postizanju konsenzusa o glavnim ekonomskim pitanjima sa kojima se suočava Crna Gora, uočavanju prednosti i nedostataka crnogorske privrede, davanju preporuka i praćenje politike i mjera koje će doprinijeti poboljšanju produktivnosti-konkurentnosti Crne Gore.
Kakva je saradnja sa sindikatom i drugim strukovnim organizacijama?
Unija poslodavaca Crne Gore je krovna organizacija poslodavaca čije članstvo čine mala i srednja preduzeća, udruženja i veliki sistemi. Prema broju i ekonomskoj snazi svojih članova, UPCG je najveća poslodavačka organizacija u zemlji, i kao takva priznata i pozicionirana kao neizbježan i veoma aktivan činilac u privrednom i ekonomskom životu Crne Gore.
Svjesni potrebe za stvaranjem osnovnih preduslova za dalji razvoj socijalnog dijaloga i razvoj privrednog i društvenog ambijenta u Crnoj Gori na lokalnom i državnom nivou, kao dio aktivnosti UPCG, Unija je potpisala veći broj Protokola i Sporazuma o saradnji sa: Savezom sindikata Crne Gore, Privrednom Komorom, Skupštinom, Univerzitetom, Ekonomskim fakultetom, Opštinom Podgorica, Nacionalnom Agencijom za razvoj malih i srednih preduzeća, Poreskom Upravom, Koordinacionim tijelom za partnerstvo javnog i privatnog sektora....
Paralelno sa aktivnostima koje su rezultirale snaženjem naše pozicije na unutrašnjem planu, tekle su aktivnosti Unije na međunarodnom planu. Pri tom, uz stalan porast članstva, fokus našeg djelovanja usmjerili smo na promociju crnogorskih poslodavaca, privrede i društva u svijetu, i građenje međunarodog imidža i prepoznatljivosti UPCG (saradnja sa Međunarodnom organizacijom rada – ILO, članstvo u Međunarodnoj organizaciji poslodavaca - IOE). Takođe, kao dio međunarodne saradnje, potpisali smo i sporazume o zvaničnom predstavljanju UPCG u inostranstvu (SAD, Austrija, zemlje Beneluxa, Slovenija, Rumunija...), povezali se sa sličnim poslovnim organizacijama u svijetu, a u pripremi je i veći broj sličnih sporazuma sa drugim zemljama.
Na kraju, kao što znate, rješenjem Ministarstva rada i socijalnog staranja Republike Crne Gore, Uniji poslodavaca Crne Gore i zvanično je priznat status reprezentativne organizacije poslodavaca. Na ovaj način, stvorene su i zakonske pretpostavke za formalno uključenje UPCG u socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a poslodavci i preduzetnici Crne Gore, a time i naši članovi, dobili su izvornog i nezavisnog predstavnika koji će njihove interese zastupati u pregovorima s Vladom i Sindikatom