Pojava sive ekonomi je na tržištu rada problem je koji zabrinjava znatan broj kompanija. Isplaćivanje zarada ili dijela zarada "na ruke" za poslodavce poredstavlja prihvatljiviju mogućnost, jer su troškovi poslovanja niži, dok je za zaposlene i takav vid primanja zarade bolji od nezaposlenosti.
STAVITI SISTEM NA ZDRAVE OSNOVE
Borba protiv negativnih pojava na tržištu rada će pored obezbjeđivanja redovnosti isplate penzija i pune implementacije socijalnog kartona biti u fokusu u narednoj godini, najavio je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.
Prema analizi tržišta rada koju je Ministarstvo uradilo ove godine, čak 14 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi potpuno na crno, dok 16 odsto prima jedan dio zarade preko računa, na koji se plaćaju porezi i doprinosi, a ostatak "na ruke".
Ministar je ocijenio da bi država trebalo da sa poslodavcima podijeli dio tereta u rješavanju ovih pitanja, odnosno da bi se tokom pregovora Ministarstva finansija i privrednika moglo ustanoviti koji iznos A poreskog opterećenja bi bio podnošljiv objema stranama, a koji bi, prema njegovim riječima, omogućio da sistem bude stavljen na zdrave osnove.
Do rješenja za postojeći problem sive ekonomije na tržištu rada se i može doći jedino postizanjem dogovora između države i poslodavaca tako što bi se odredila neophodna donja granica i minimalni procenat oporezivanja zarade zahvaljujući kojem bi se poslodavci usmjerili u legalne tokove, a država povećala nivo prihoda po ovom osnovu.
UNIJA POSLODAVACA ZA DIJALOG
U Uniji poslodavaca ukazuju na značaj otvaranja ovako važne teme, ali i podsjećaju na neophodno sazivanje Socijalnog savjeta.
"Za ovakve predloge neophodno je da sva tri socijalna B partnera budu saglasna, kako nove greške ne Ti. bi bile napravljene", kazao je Dnevnim novinama direktor Unije poslodavaca Predrag Mitrović.
On je podsjetio na spremnost Unije poslodavaca da prihvati predloge koji imaju za cilj stvaranje kvalitetnijeg biznis ambijenta u Crnoj Gori.
"Unija poslodavaca će na sjednici Izvršnog odbora zauzeti zvaničan stav o ovom pitanju i o tome obavijestiti javnost", najavio je Mitrović.
ZA POSLODAVCE
Poslodavci koji u postojećim okvirima krše zakon zbog visokih troškova poslovanja bili bi uvedeni u legalne tokove. Ovim bi bilo spriječeno zatvaranje kompanija koje bi, s obzirom na visoke izdatke za poreze i doprinose, bile primorane da obustave djelatnosti kojima se bave ili da smanje nivo aktivnosti shodno broju zaposlenih koji bi ovakvom racionalizacijom opstao.
ZA ZAPOSLENE
Zaposlenima kojima je do sada na bankovne račune uplaćivan samo dio zarade ili su cio iznos dobijali "na ruke" nakon postizanja ovakvog dogovora bilo bi omogućeno više prava i više sigurnosti. Prije svega, postali bi kreditno sposobni i mogli bi da realizuju sve one finansijske aktivnosti za koje je bio neophodan iznos raspoloživih sredstava u visini njihovih primanja.
ZA DRŽAVU
Nivo prihoda koje bi država prikupljala na ovaj način bio bi povećan ukoliko bi se odredio minimalni iznos koji poslodavci treba da uplaćuju. U interesu države je da odredi procenat zarade koji ne bi predstavljao opterećenje za poslodavce, jer se na taj način u legalne tokove uvode ona sredstva koja za sada cirkulišu na crnom tržištu rada.
ZA PRIVREDU
Realizacijom većeg broja kredita u postojeće novčane tokove, prema sadašnjoj procjeni, bilo bi uvedeno nešto više od milijardu eura, što bi doprinijelo ukupnom porastu likvidnosti, većom tražnjom za proizvodima i uslugama, naročito onima koji se otplaćuju na kredit, te većim prihodima preduzeća, rastu zaposlenosti i povećanju zarada.
ZA INVESTITORE
Subjekti koji se odluče za ulaganja u crnogorske kompanije bili bi lišeni potrebe za kalkulacijama koje ih uvode u zonu sivog poslovanja, jer bi se na ovaj način omogućilo da posluju u uslovima u kojima operativni troškovi nijesu previsoki. Niži troškovi poslovanja privukli bi one subjekte koji su ulaganja u Crnu Goru ranije ocjenjivali skupim.
ZA BANKE
Zaposleni, koji su ujedno i klijenti banaka, sa prilivom na račune cjelokupnog umjesto samo dijela iznosa zarada postajali bi kreditno sposobni, zahvaljujući čemu bi banke mogle odobriti onaj iznos sredstava za kojim u ovakvim uslovima ne postoji tražnja. Više korisnika kredita uticalo bi na porast likvidnosti banaka, što bi zaduživanje učinilo povoljnijim.
Dnevne novine, 26. decembar 2014. Ekonomija (str.19)