Poslovna zajednica u Crnoj Gori u prošloj godini se, i pored pozitivnih pomaka, suočavala sa brojnim izazovima i otežanim uslovima poslovanja, što potvrđuju primjeri privrednika koji posluju na granici održivosti, ocijenila je generalni sekretar Unije poslodavaca UPCG, Suzana Radulović.

„I pored pozitivnih pomaka, u prošloj godini je izostala adekvatna fokusiranost po pitanju stimulisanja razvoja privrede i otvaranja novih radnih mjesta. Podaci kojima raspolažemo pokazuju da se poslovna zajednica suočavala sa brojnim izazovima i otežanim uslovima poslovanja, što potvrđuju i primjeri privrednika koji posluju na granici održivosti“, kazala je Radulović agenciji Mina-business.

Ona je dodala da se rast ekonomskih aktivnosti ne može ostvariti „sam od sebe“, već da mora počivati na adekvatnom i podsticajnom regulatornom okviru i pravnoj sigurnosti preduzeća, kao ključnim preduslovima obavljanja poslovnih aktivnosti.

„To je ono što UPCG konstantno ponavlja i na čemu insistira, a što će sasvim sigurno predstavljati osnov naših zahtjeva i u ovoj godini“, poručila je Radulović.

Ona je navela da se, sudeći po projektovanom rastu bruto domaćeg proizvoda BDP od oko četiri odsto, stiče utisak da je prošla godina, na makroekonomskom planu, bila uspješnija od 2014. godine. Određena pozitivna dešavanja, iako vrlo simbolična, prema riječima Radulović, prepoznaju se u oblasti smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, kao i poboljšanja uslova za rast likvidnosti i solventnosti preduzeća.

„Kao zvaničnom zastupniku interesa poslodavaca u socijalnom dijalogu sa Vladom i sindikatom, za UPCG poseban značaj ima i snažnija pozicioniranost Socijalnog savjeta kao tripartitnog tijela sastavljenog od predstavnika države, poslodavaca i radnika koji, na jednakim osnovama, u pregovaračkom procesu postižu dogovore o svim pitanjima od ekonomskog, socijalnog i šireg društvenog značaja“, saopštila je Radulović.

Ona je kazala da je početak pregovora o novom zakonu o radu jedan od važnih aspekata takve funkcije Socijalnog savjeta, naročito jer vodi kreiranju novog zakonskog okvira koji treba da rezultira kvalitetnijem uređenju odnosa na relaciji poslodavac-zaposleni.

Radulović je navela da je jedan od dobrih primjera saradnja UPCG sa Ministarstvom finansija i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP u realizaciji kampanje „Bez barijera. Da posao ne stoji!“.

„Kampanja je dobar primjer privatno-javnog partnerstva, počiva na otvorenom dijalogu između države i predstavnika realnog sektora, a daje priliku privrednicima da anonimno prijave postojeće barijere i daju predloge za njihovo eliminisanje. Zato je važno da se preduzeća aktivno uključe i time doprinesu preciziranju mjera podrške biznis zajednici koje će Vlada i lokalne samouprave kreirati po završetku kampanje, tokom ove godine“, saopštila je Radulović.

Ona smatra da je, iz ugla crnogorskih preduzeća, takva podrška države u narednom periodu više nego potrebna.

Radulović je navela da su glavni problemi s kojima su se privrednici suočavali prošle godine nedovoljna vladavina prava, opterećujuća nelikvidnost koja i dalje raste, visok poreski dug, neformalna ekonomija, sporost administrativnih i sudskih procedura, visoki troškovi finansiranja biznisa, nedovoljna osjetljivost bankarskog sektora u odnosu na iskazane potrebe privrede i povećanje nezaposlenosti.

„Iako je Vlada davno prepoznala tri ključna razvojna sektora crnogorske privrede, često se stiče utisak da je takvo opredjeljenje više stvar formalnog, a ne strateškog pristupa koje rezultira konkretnim mjerama podrške, a time i rastom i razvojem preduzeća koja posluju u tim sektorima“, kazala je Radulović.

Ona je ocijenila da crnogorska privreda još boluje od velikog broja blokiranih računa, manjka pravne sigurnosti zbog nepredvidivosti i učestalosti u izmjeni regulative, kao i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

„Umjesto da se država konačno obračuna sa poslovanjem koje je neregistrovano, a radnici neprijavljeni, primat se i dalje daje postupanjima inspekcijskih službi u odnosu na preduzeća iz formalnog sektora, dakle rješavaju se posljedice, a zanemaruju uzroci sada već naraslog problema“, saopštila je Radulović.

Ona smatra da, umjesto kooperativnosti i dobrovoljnog poštovanja propisa, takvo selektivno postupanje donosi samo kontraefekat, jer narušava zdravu poslovnu klimu i konkurentnost, izaziva nezadovoljstvo i destimuliše rad ogromnog broja preduzeća.

„Da ne spominjem činjenicu da određene kaznene odredbe propisane zakonima još nijesu usaglašene sa veličinom preduzeća i težinom prekršaja, što posebno negativno utiče na poslovanje onih iz kategorije mikro i malih, dovodi ih u apsurdnu situaciju, a često rezultira i njihovim zatvaranjem“, rekla je Radulović.

Ona je dodala da posebno zabrinjava izostanak predstavnika realnog sektora, odnosno njihovo svjesno isključivanje iz procesa koji imaju za cilj kreiranje javnih politika, zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji se odnose na biznis ambijent i direktno ili indirektno utiču na poslovanje privrednika, što je apsolutno neprihvatljivo.

Radulović je navela da je UPCG u prethodnom periodu u više navrata saopštavala da je Zakon o strancima, od početka zvanične primjene 1. aprila, prouzrokovao ozbiljne izazove po pitanju poslovanja preduzeća u Crnoj Gori.

Ona je podsjetila da je UPCG sa Montenegro biznis alijansom MBA, Savjetom stranih investitora u Crnoj Gori i Američkom privrednom komorom AmCham krajem septembra kreirala zajednički Pozicioni dokument, koji je upućen na razmatranje Savjetu za unaprijeđenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi.

„Proizvod takvog našeg zalaganja bilo je brisanje potvrde sa evidencije Zavoda za zapošljavanje ZZZ. Iako pozdravljamo takvu odluku, iskazujemo i zabrinutost što predlog izmjena Zakona o strancima nije prošao Vladu, te će preduzeća imati problema u poslovanju zbog navedenih okolnosti“, kazala je Radulović.

Ona je navela da se sagledavanjem ukupne ekonomske situacije u Crnoj Gori jasno vidi da strateški dokument UPCG pod nazivom „5 ubica biznisa“ još nije izgubio na aktuelnosti, što nije dobro.

„Iako svaka od biznis barijera na koje smo upućivali i za njih predlagali konkretne modele rješenja i dalje postoji, čini se da je izostalo razumijevanje i odlučnost nadležnih, a time i očekivana podrška privredi. Cilj djelovanja UPCG je pomoć u stvaranju adekvatnog biznis ambijenta koji će omogućiti opstanak i dalji razvoj poslovanja preduzeća, održivost javnih finansija, očuvanje položaja i standarda zaposlenih, kao i otvaranje novih radnih mjesta“, rekla je Radulović.

Ona smatra da je vrijeme da crnogorska privreda konačno pokaže puni potencijal.

„Umjesto ponavljanja preporuka za stare probleme, zamoliću nadležne da privrednicima iz realnog sektora ponude odgovore, između ostalih, na pitanje zašto autoput i drugi razvojni projekti praktično još nijesu započeti, bar ne u najavljenoj mjeri“, pitala je Radulović.

Ona je tražila da nadležni, ukoliko je situacija drugačija, o tome obavijesti preduzeća iz sektora malih i srednjih, koja još čekaju da se uključe u te projekte i stave im na raspolaganje proizvode i usluge.

„Šta se dešava sa procesom revitalizacije brojnih preduzeća koja su preuzeli fondovi? Kada će se ta preduzeća staviti u funkciju, uključiti u saradnju sa ostatkom privrede, a radnici uposliti? Čija je to odgovornost i da li se uopšte iko bavi tom temom“, pitala je Radulović.

Ona je pozvala nadležne i da odgovore na pitanje kada će mala i srednja preduzeća, koja čine preko 90 odsto crnogorske privrede, dobiti očekivanu podršku u vidu stimulativnih mjera, kao i posebno kreiranih kreditnih linija koje su u skladu sa njihovim individualnim potrebama.

„Kada će nadležni shvatiti da konstanto uvođenje novih nameta, taksi i davanja, kao i žmirenje administracije pred očiglednim primjerima neformalne ekonomije, prosto tjera preduzeća da i ona sama pređu u sivu zonu? U tom kontekstu, kakvu konkretnu podršku, zaštitu ili stimulans države imaju ona preduzeća koja se nalaze na takozvanoj Bijeloj listi? Ko je odgovoran za ovu očiglednu nebrigu prema preduzećima koja čine motor ekonomije“, pitala je Radulović.

Ona je tražila i odgovor na pitanje kada će nadležni krenuti s realizacijom najavljenog procesa strukturnih promjena u crnogorskoj ekonomiji koji uključuje i razvoj privrede na sjeveru države.

Radulović je podsjetila da je više od decenije ukupno djelovanje UPCG podređeno ispunjenju poslovne vizije - Poslovni ambijent u kome će svi građani Crne Gore imati mogućnost za stalno i stabilno zaposlenje.

„To znači da će se i ove godine UPCG fokusirati na aktivnosti pružanja snažne podrške izgradnji jake privrede i uspješne Crne Gore. Zalagaćemo se i sprovoditi aktivnosti čiji je cilj unaprijeđenje poslovnog ambijenta, smanjenje biznis barijera i poboljšanje uslova poslovanja, podrška preduzetništvu, zanatstvu, malim i srednjim preduzećima i njihovo unutrašnje, regionalno i međunarodno povezivanje, povećanje efikasnosti državnih službi i administracije, kao i rješavanje brojnih ekonomskih i socijalnih izazova koji postoje u crnogorskom društvu“, kazala je Radulović.

UPCG će, kako je navela, i dalje biti snažan socijalni partner Vladi i sindikatu, kao i najznačajnijim međunarodnim organizacijama i institucijama s kojima dugi niz godina uspješno sarađuju - Međunarodnom organizacijom rada ILO, Međunarodne organizacije poslodavaca IOE i Businesseurope.

„Pružaćemo podršku kreatorima politika i donosiocima odluka, ali i biti oštar kritičar svih anomalija, loših odluka i procesa koji se sprovode na nacionalnom i lokalnom nivou, a koji crnogorskim privrednicima otežavaju ili im onemogućavaju da ostvare svoja prava, daju doprinos, a zatim i ubiraju očekivanu dobit - posebno jer počiva na osnovama pune primjene zakona, rasta konkurenosti i podsticaja ukupnom ekonomskom i društvenom napretku Crne Gore“, zaključila je Radulović.

Izvor: Cafe del Montenegro portal , 04. januar 2016. Ekonomija