Učesnici konferencije na visokom nivou, održane 15.maja t.g. u Sofiji, izrazili su uvjerenje da je proširenje Evropske unije, a posebno širenje njezinih demokratskih vrijednosti i pravnih standarda u regionu Zapadnog Balkana, u interesu zemalja Zapadnog Balkana i EU-a. Promocijom vrijednosti EU-a u tom regionu garantuje se sigurnost i stabilnost, podstiče socijalni i privredni razvoj, kao i razvoj demokratije i vladavine prava u tim zemljama, čime se osigurava stabilnost i sigurnost EU-a.

„Budućnost regiona evropska je budućnost“, naglasio je prije konferencije predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Luca Jahier. „Uvjeren sam da ni EU ni države Zapadnog Balkana nemaju drugog izbora nego da ravnomjernim, transformativnim i održivim koracima kroče ka punom članstvu.“

„Duboko sam uvjerena da je u interesu zemalja i građana zapadnog Balkana, ali i svih nas iz EU-a, da ovaj region što prije postane dio naše zajedničke Unije“, izjavila je na otvaranju konferencije Dilyana Slavova, predsjednica Sektora za spoljne odnose pri EESK-u. „Organizivano civilno društvo iz regiona i EU-a mora imati istaknutu ulogu u promovisanju tog procesa, jer je ono važan mehanizam nadzora koji garantuje kvalitet krajnjeg rezultata.“

Zamjenica predsjednika bugarske Vlade za pravosudnu reformu i ministarka vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva takođe je istakla potrebu uključivanja civilnog društva: „Socijalni partneri imaju važnu ulogu u društvenom i ekonomskom razvoju i koheziji Zapadnog Balkana“, te izrazila nadu da će 2025. godine dvije države Zapadnog Balkana postati članice EU-a.

Ekonomije zemalja zapadnog Balkana i dalje su u porastu, ali uprkos tome zemlje te regije još uvijek su među najsiromašnijima u Europi. Procjenjuje se da bi postizanje potpune konvergencije sa životnim standardom u EU-u moglo potrajati čak 40 godina. Učesnici su preporučili da se pri ocjenjivanju ispunjenosti kriterijuma za članstvo u EU-u ocjenjuje i socijalna, ekonomska i teritorijalna kohezija. U raspravama je istaknuta ključna uloga obrazovanja, te slobodnih i nezavisnih medija u prevazilaženju nasljeđa prošlosti i jačanja demokratskih vrijednosti. Predstavnici organizacija civilnog društva posvetili su posebnu pažnju pravima ranjivih grupa u regionu i njihovom osnaživanju i pozvali nacionalne vlade da pojačaju napore u savladavanju izazova s kojima se suočavaju žene, kao što su nasilje u porodici, ograničene mogućnosti na tržištu rada, uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu, razlike u platama i penzijama između muškaraca i žena, reproduktivna prava i prava povezana s trudnoćom, kao i nejednake mogućnosti učestvovanja u politici na visokom nivou. Učesnici su takođe naglasili potrebu za nastavkom inkluzivne politike prema manjinama na zapadnom Balkanu.

Učesnici su istakli da socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva, kako na nivou EU tako i na nacionalnom nivou, moraju biti značajno uključene u cio proces integrisanja zemalja Zapadnog Balkana u EU. Na konferenciji su čelnici država pozvani da na sastanku na vrhu EU-a u Sofiji izraze svoju jasnu posvećenost doslednijoj i direktnoj podršci organizacijama civilnog društva na svim nivoima, a naglašena je i potreba da se organizuje zajednički događaj sa predstavnicima organizacija civilnog društva iz Zapadnog Balkana i EU prije svakog sledećeg samita.

Kontekst: Konferencija o Zapadnom Balkanu doprinos je organizovanog civilnog društva sastanku na vrhu čelnika država zapadnog Balkana i EU-a. Zajednički su je organizovali Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESK) i Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija Evropske komisije (TAIEX), uz podršku bugarskog predsjedništva Savjeta EU-a i Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Bugarske. Na događanju su se okupili predstavnici udruženja poslodavaca, sindikata i drugih organizacija civilnog društva iz EU-a i Zapadnog Balkana, kao i predstavnici institucija EU-a, bugarski zvaničnici i predstavnici bugarskog organizovaog civilnog društva, kako bi raspravljali o konkretnim preporukama koje će civilno društvo uputiti nacionalnim vlastima i evropskim institucijama.

Izvor: Evropski ekonomski i socijalni komitet