Mada pojedina istraživanja pokazuju da više od pola vlasnika privatnih preduzeća u Crnoj Gori ima završenu samo srednju ili osnovnu školu, domaći ekonomisti i poslodavci smatraju da se time ne treba opterećivati, jer, tvrde, stručnost nije presudna za poslovanje, pa čak ni za razvoj privrede.

I u Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da stručnu osposobljenost ne treba generalizovati kroz prizmu formalnih kvalifikacija, iako je važan faktor uspješnosti poslovanja.
Predsjednik Komisije UPCG za razvoj i podršku malog i srednjeg preduzetništva Dragiša Boričić kaže da nije rijedak slučaj da privredno društvo uspješno vodi poslodavac bez "adekvatne" stručne spreme.

- O svakom poslu odlučuje pojedinac koji istovremeno i rizikuje. Naravno, događaju se i pogrešne procjene ulaganja i vođenja biznisa što diferencira manje i više uspješne. Svakako, stručno sposobni su sa manje rizika da budu isključeni iz dalje poslovne igre – kaže Boričić.

Na pitanje da li država svojim mjerama može da utiče na povećanje izvoza privatnih firmi, Boričić poručuje da bi se mogla stimulisati proizvodnja za potrebe domaće potrošnje i time smanjiti uvoz.

- To se naročito odnosi na artikle iz poljoprivrednog sektora, jer na primjer uvozimo ajvar iz Bosne i Hrvatske, a imamo potencijalnu mogućnost proizvodnje, čak i izvoza – smatra on.

Prema njegovim riječima, problem proizvodnje za izvoz generisan je privrednom strukturom formiranom početkom industrijalizacije u Crnoj Gori, a stvaranje nove zahtijeva vrijeme.

- Prethodna tradicija, kada se radi o finalnoj proizvodnji, zahtijeva šire tržište u odnosu na socrealističko u kojem smo bili svi povezani i međuuslovljeni, planski projektovani na proizvodnju i izvoz. Stoga nije čudo što postojeća ili nova preduzeća malo izvoze – objasnio je Boričić.

Ipak, ocijenio je da će izvjesnih pomaka sigurno biti, ali i da ne treba očekivati naročitu ekspanziju, osim u sektorima sa komparativnim prednostima kao što je mogućnost proizvodnje hrane u ekološko – čistim ambijentima ili specijaliteta karakterističnim za crnogorsko podneblje.

Boričić ne prihvata ocjene da nema pomaka i efekata od kreditnih linija koje realizuju državne institucije i napominje da je druga stvar što je država počela skoro od nule kada se radi o finalnoj proizvodnji i proizvodnji potrošnih dobara. Mljekare su, kaže, donedavno proizvodile konzumno mlijeko ako je cistijernama došlo preko Zlatibora, stočne hrane nije bilo ni zrna ako se nije dovezlo odnekuda, živinskog mesa i jaja takođe, svježe meso i mesne prerađevine su pristizale isključivo sa hladnjačama iz okruženja, dok danas nije tako.

- Imamo sopstvenu proizvodnju koja rezultira smanjenjem uvozne zavisnosti, a pomaci su evidentni i u drugima djelatnostima. Na primjer, u drvnoj industriji, ''Marko Radović'' više ne postoji, ali na području Opštine Podgorica sigurno je da se u brojnim manjim i srednje velikim jedinicama namještaja, enterijera i građevinske stolarije proizvodi više nego u dva "Marka Radovića", a drugo je pitanje što to zvanična statistika ne "hvata".