+382 (0)20 209 250 | ENG

Budžet se ne smije puniti nametima

Vijesti 31/12/2020
Budžet se ne smije puniti nametima

U nastavku slijedi intervju predsjednika UPCG Predraga Mitrovića, objavljen u Danu.


BUDŽET SE NE SMIJE PUNITI NAMETIMA

Nedostajući budžetski prihodi se ni u kom slučaju ne smiju obezbjeđivati povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, što je ranije bila praksa, već isključivo uvođenjem olakšica i adekvatnih mjera Vlade za podršku i pomoć privredi, poručio je Mitrović

Četvrti paket pomoći privredi je potreban što hitnije, smatra predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović. On je kazao da se budžetski prihodi ne smiju obezbjeđivati povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, što je ranije bila praksa, već isključivo uvođenjem olakšica i adekvatnih mjera za podršku privredi.

- Veoma teška ekonomska situacija, praćena oštrim padom privrednih aktivnosti, rastom nezaposlenosti, znatnim padom BDP-a i previsokim javnim dugom, kratak je presjek stanja s kojim Crna Gora ulazi u novu 2021. godinu. Već sada je jasno da će se drastični poremećaji nastali pod uticajem Kovid-19 pandemije osjećati na duži rok, a d a pos ledice krize neće i ne mogu nestati završetkom epidemije virusa korona. Iako procesi koji slijede nisu laki, niti ih je moguće brzo realizovati, Unija poslodavaca u narednoj godini od Vlade prvenstveno očekuje odlučnost, doslednost i efikasnostu rješavanju gorućih problema ozbiljno ugrožene crnogorske ekonomije kojoj je korona zadala žestok udarac i usložila probleme koji su i prije nje, godinama unazad, karakterisali naš poslovni ambijent. Tako su postojeće biznis barijere i kompleksno ekonomsko stanje u zemlji dolaskom krize i dodatno aktuelizovani, dok su naša preduzeća gurnuta u novu neizvjesnost koja im je poremetila i funkcionisanje i dalji opstanak. Kada to imamou vidu, jasno je da planirani potezi namijenjeni oporavku privrede i revitalizaciji poslovanja preduzeća traže hitne i konkretne politike države, one koje su jednako snažne i efikasne i na nacionalnom i na lokalnom nivou, a počivaju na punoj saradnji i konsenzusu socijalnih partnera. To svakako uključuje i određene radikalne mjere za posebno ugrožene sektore i djelatnosti kako bi se pomoglo očuvanju poslovanja i radnih mjesta u njima i povezanim industrijama, a zatim i spriječili drugi efekti i loši scenariji koji mogu rezultirati ekonomsko-socijalnim posledicama negativnim po cijelo društvo - ocijenio je Mitrović.

Crnogorska biznis zajednica je, kako je kazao, pretrpjela velike gubitke, a naročito preduzetnici i MSP iz ugroženih djelatnosti, u tolikoj su mjeri pogođeni posledicama krize izazvane novim virusom korona da se nikakve rigorozne mjere prema njima ne bi smjele primijeniti, što uključuje i totalno zatvaranje, tj. novi lokdaun.

- Takođe, nedostajući budžetski prihodi se ni u kom slučaju ne smiju obezbjeđivati povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, što je ranije bila praksa, već isključivo uvođenjem olakšica i adekvatnih mjera Vlade za podršku i pomoć privredi. Jedan od gorućih problema u našoj zemlji su i koruptivne radnje koje, prema ocjenama privrednih subjekata, izviru iz komplikovane i opterećujuće regulative podložnečestim promjenama, prevelike državne administraci je, proizvoljnog tumačenja te nedosledne i selektivne primjene zakona, birokratske samovolje i zloupotrebe povjerenih ovlašćenja. Podsjetiću i na sadržaj našeg novog pozicionog dokumenta ,,Ko(vid) je zaustavio biznis?” koji, između ostalog, upućuje na problematiku mita i nedozvoljeno plaćanje koje se najčešće vezuje za dobijanje poslova na javnim tenderima, dobijanje kredita i sklapanje ugovora. Pritom, procjene pojedinih eksperata ukazuju da se finansi jski teret po osnovu korupcije može kretati i do 10 odsto ukupnih troškova poslovanja, što jasno govori koliko takvi gubici mogu usporiti ili onemogućiti i razvoj preduzeća i ukupne ekonomije - rekao je Mitrović.

Istakao je da UPCG od nove Vlade očekuje i rješavanje problema glomazne, skupe i neefikasne administracije na nacionalnom i lokalnom nivou.

- Prema određenim izvorima, u javnoj upravi ima oko 60 hiljada zaposlenih i na njihove zarade i naknade se godišnje troši više od pola milijarde eura. Toliki izdatak za plate, uz sve ostale izdatke iz državnog budžeta koji se uglavnom finansiraju iz sredstava ostvarenih po osnovu poslovnih aktivnosti privrednika preveliko je opterećenje u redovnim, a naročito u ovim kriznim vremenima kada se preduzeća bore i za održivost poslovanja i radnih mjesta - kazao je on.

Privredi je, kako je istakao, što hitnije potreban četvrti paket pomoći.

- Nakon četvrtog predloga mjera za podršku privredi koje je UPCG sredinom decembra dostavila Vladi, sada preostaje da sačekamo da nadležni ponude očekivane, konkretne oblike pomoći i time nam pokažu da su uvažili zahtjeve crnogorske biznis zajednice. Vjerujem da će se to i desiti. Ne zbog prognoza Svjetske banke koja je Crnu Goru "prepoznala” kao zemlju koju karakteriše najsnažnija recesija u regiji zapadnog Balkana, već prvenstveno iskazanog razumijevanja i snažnog opredjeljenja kreatora politika i donosilaca odluka da se privredi opredijeli očekivana pomoć i podrška - smatra Mitrović.

Ukoliko kriza potraje, a Vlada ne odgovori očekivanim mjerama, kako je kazao, može se očekivati i scenario koji niko ne priželjkuje a koji, u najkraćem, donosi nove potrese i posledice koje mogu biti negativne i za preduzeća i za zaposlene i države.

- Vjerujem da to neće biti slučaj, posebno imajući u vidu ranjivost našeg ekonomskog sistema i strukturu naše privrede u kojoj čak 99,6 posto čine preduzetnici, mikro i mala preduzeća (koji zapošljavaju 59,04 posto radnika), a čije dalje poslovanje i opstanak na tržištu zavise upravo od daljih mjera pomoći države - istakao je Mitrović.

Prihodi će biti niži kod 90 odsto preduzeća

0 tome da je trenutna ekonomska situacija u zemlji veoma zabrinjavajuća govori i jedan od podataka iz našeg prvog istraživanja (10-30. april), realizovanog u saradnji sa ILO i EBRD, po kojem kriza izazvana virusom korona ne utiče na poslovanje samo dva odsto privrednih subjekata u CG, kazao je on.

- I ranije smo saopštili da su teret krize najviše ponijela mikro i mala preduzeća, ali treba podsjetiti da je u tzv. prvom talasu, prema odgovorima učesnika našeg istraživanja, potpuna obustava rada bila najprisutnija u sektorima zanatstva (83 posto), ugostiteljstva (72 posto), prevoza (70 posto) i hotelijerstva (62 posto), što govori da se radi o sektorima koji i danas bilježe najveće gubitke - precizirao je Mitrović.

U odnosu na uzorak koji je činilo 312 preduzeća iz cijele Crne Gore, drugo istraživanje sprovedeno u oktobru je pokazalo da će u skoro 90 posto preduzeća prihodi ostvareni ove godine biti niži od prihoda iz 2019. godine.

- U poređenju sa istim periodom prošle godine, procjena 34 posto ispitanika je da su zabilježili pad poslovnih prihoda na nivou od 21 posto do 40 posto, dok je pad prihoda u visini od 41 posto do 60 posto prijavilo 21,5 ispitanika, a njih 30,5 posto da su im prihodi pali za više od 61 posto u odnosu na prošlogodišnje. Gubitak po osnovu propale turističke sezone privrednici iz ovog sektora procjenjuju kroz pad prihoda koji je veći od 80 posto u poređenju sa prošlogodišnjim, a što je odgovor više od 50 posto ispitanih privrednika. Istraživanje pokazuje i da je 44 posto privrednika ocijenilo da će za oporavak poslovanja privrednicima u CG biti potrebno 6-12 mjeseci (40 posto), odnosno više od godinu dana (44 posto) - rekao je on.

Dosadašnja tri paketa pomoći nedovoljna i neblagovremena

Iako su sva tri paketa mjera Vlade pružila izvjesnu podršku privrednim subjektima, od strane većine privrednika isti su ocijenjeni prije svega kao neblagovremeni, a zatim i kao nedovoljni i neadekvatno strukturirani, kazao je Mitrović.

- Podsjetiću da prvi paket podrške nije bio dovoljno efikasan zbog mjera koje su uglavnom predviđale odlaganje obaveza, što je dovelo do njihovog gomilanja i dodatno otežalo inače težak položaj privrednika. S drugim i trećim paketom se prilično kasnilo, iako su rješenja koja su u njima sadržana bila konkretnija i bolja i kao takva su u znatno većoj mjeri odgovorila očekivanjima privrede. Ono što bih ovom prilikom istakao je da su privredici, u toku realizacije navedenih mjera, iznijeli znatan broj primjedbi, počev od toga da se sa donošenjem mjera kasnilo, da realizacija istih nije bila dovoljno brza i transparentna, do toga da nisu svi imali ravnopravan pristup sredstvima podrške, što se naročito odnosilo na mjere koje su sprovođene preko IRF-a. Takođe, određene mjere nisu bile dovoljno precizirane, neke nisu prepoznavale određene kategorije privrednih subjekata koje su bile znatno pogođene mjerama NKT-a i ukupnim stanjem izazvanim epidemijom, tako da je UPCG bila svakodnevno u komunikaciji sa NKT (pisanim i telefonskim putem), resornim ministarstvima i institicijama, kako bi se zapaženi propusti i nedoumice otklonili, a što je najčešće i rezultiralo takvim postupanjem - rekao je Mitrović.

Nadaju se formiranju garantnog fonda

Da bi se crnogorska privreda brže i lakše oporavila, privrednim subjektima što hitnije treba pružiti snažnu, konkretnu i adekvatnu podršku za kontinuitet poslovnih procesa i očuvanje zaposlenosti, rekao je Mitrović. Takvu poruku su saopštilm i na sastanku koji je 18. novembra ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović održao sa UPCG i drugim poslodavačkim udruženjima na temu analize stanja u privredi i dalje razrade trećeg paketa socio-ekonomskih mjera Vlade, s fokusom na kratkoročne mjere.

- Osim činjenice da se radi o jedinstvenom sastanku koji u ovom formatu do sada nije održan u Crnoj Gori, a što treba pohvaliti, raduje i najava ministra o nastavku dijaloga i za buduća rješenja i odluke o aktivnostima u sektoru privrede. Upoznati ste s tim da je naš četvrti predlog mjera UPCG pravovremeno dostavljen Ministarstvu ekonomskog razvoja i Sekretarijatu Savjeta za konkurentnost, a zatimi dodatno elaboriran na navedenomsastanku. Kako su mjere koje smo u tom dokumentu predložili kreirane na osnovu iskazanih potreba privrede, očekujemo da će ih Vlada kao takve prepoznati i, u granicama realnih moguđnoeti, uključiti u novi ekonomski paket za podršku privredi. Sudeći po najavama zvamičnika, u CG se nakon usvajanja novog budžeta može očekivati formiranje garantnog fonda, što je upravo jedna od iniciJativa koju smo predložili kako u ovom četvrtom, tako i u prethodnon trećem predlogu mjera koji smo Vladi i NKT-u dostavili još 17. maja - rekao je on.

Očekuju, kako je kazao, da će se mjere koje uključuju povoljne kreditne aranžmane, poreska rasterećenja, smanjenje lokalnih nameta i subvencionisanje zarada naći u novom ekonomskom paketu pomoći Vlade.

- Isto važi i za naš predlog o subvencionisanju nabavke fiskalnih uređaja i opreme privrednicima koji će postojeće poreske registar kase morati da zamijene u skladu sa zahtjevima novog zakonskog rješenja - rekao je Mitrović.


Novinar: Draško Milačić

Izvor: Dan, 31. decembar 2020. god / 1. i 2. januar 2021. god. (rubrika Ekonomija, str. A13)

Prilog:

Budite u toku sa aktivnostima UPCG.

Prijavite se za newsletter.