Ispred autorskog tima koji je učestvovao u kreiranju strateškog dokumenta UPCG, predstavnicima medija obratili su se Suzana Radulović, generalni sekretar UPCG i prof. dr Đorđije Blažić, jedan od autora.

Istaknuto je da "Regulatorni okvir u Crnoj Gori" ima za cilj da pomogne u uspostavljanju stabilnog regulatornog okvira koji, kao neophodan preduslov za funkcionisanje privrede, vodi izgradnji stimulativnog poslovnog ambijenta, povećanju ekonomskih aktivnosti, kreiranju novih radnih mjesta, te stabilnom i dugoročno održivom razvoju zemlje. Ponuđenim sadržajem, ovaj dokument nastavlja misiju UPCG koja svojim djelovanjem, uz analizu trenutne situacije u zemlji, pruža podršku kreatorima politika i donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, pozivajući ih na partnerski odnos, dijalog, razumijevanje i zajednički rad po pitanju definisanja budućih politika i mjera za ozdravljenje i razvoj privrede.

Generalni sekretar UPCG Suzana Radulović je objasnila da je dokument koji Unija poslodavaca danas prezentuje baziran na rezultatima istraživanja sprovedenim tokom 2014. godine, kao i strateškim dokumentima UPCG objavljenim krajem 2013. godine - "Stvaranje ambijenta za održivi rast preduzeća u Crnoj Gori" i "5 ubica biznisa". Novi dokument UPCG, pripremljen u okviru projekta UPCG i Međunarodne organizacije rada (ILO), predstavlja nastavak rada Unije poslodavaca Crne Gore po pitanju pružanja podrške u uspostavljanju okruženja povoljnog za razvoj preduzeća i njihovu održivost. U tom smislu, Radulović je podsjetila učesnike događaja da je UPCG, kao pet ključnih biznis barijera u Crnoj Gori, identifikovala: neodgovarajući regulatorni sistem, otežan pristup finansijskim sredstvima, veliku zastupljenost sive ekonomije, postojanje korupcije u svim oblastima i nivoima, nesklad između obrazovnih programa i potreba tržišta rada. Ona je najavila da će UPCG javnosti uskoro predstaviti i strateški dokument "Neformalna ekonomija u Crnoj Gori" koji definiše najvažnije uzroke neformalne ekonomije i mjere kako za njeno suzbijanje, tako i za njenu formalizaciju.

Obraćajujući se novinarima, prof. dr Đorđije Blažić je istakao da se Crna Gora od 2009. godine, od kada je intenzivnije zakoračila u proces pridruživanja EU, suočava sa brojnim problemima koji se tiču regulatomog okvira. On je kazao da je analiza po 13 ključnih oblasti (počev od prekršaja, inspekcija, računovodstva i finansija, hartija od vrijednosti, preduzeća, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva, zaštite potrošača, penzijskog i invalidskog osiguranja) pokazala da je u Crnoj Gori bilo 306 promjena zakona. Ako imamo u vidu da je prvi preduslov za poslovanje preduzeća stabilnost regulatornog okvira, postavlja se pitanje – Postoje li objektivne mogućnosti da biznis sektor to prati?

Da još uvijek ne postoji stabilan pravni okvir za funkcionisanje privrednih subjekata govori i podatak da su se neki zakoni u Crnoj Gori mijenjali po 15 ili 20 puta. Takođe, jedan od primjera je i oblast finansija i računovodstva u kojoj je, u 12 zakona koji regulišu tu oblast (od 2001. do 2013. godine), bilo čak 72 promjena. Prof. dr Blažić je kao primjer naveo i obavezu Crne Gore prema EU koja, za period od 2014. do 2018. godine, predviđa donošenje 1.200 propisa i 300 strategija, što znači da država svakog dana treba da donese po jedan propis.

Problem su i davanja koja privredni subjekti u Crnoj Gori imaju prema državnom i lokalnom budžetu, a koja su iznad evropskog prosjeka. "U Evropi iznose 35,5 odsto od ličnih primanja, a u Crnoj Gori 39 odsto, dok se sadržinski kreću od 61 do 81 odsto. Ta enormna davanja često imaju kontraefekat, jer svi problemi sa kojima se sreću poslodavci dovode ih u situaciju da ne mogu da funkcionišu, što rezultira stečajem i likvidacijom. Time gube i vlasnici i država, a posledica je neadekvatnog regulatornog okvira", kazao je prof. dr Blažić.

Na događaju organizovanom povodom predstavljanja dokumenta UPCG "Regulatorni okvir u Crnoj Gori", posebno je naglašeno da je ekonomija realnog sektora ključna, pokretačka snaga i osnov ukupnog razvoja Crne Gore i kao takvoj joj treba pružiti zasluženu pažnju i punu podršku. Stoga buduće djelovanje treba da počiva na partnerstvu javnog i privatnog sektora, a sve u cilju stvaranja povoljnog biznis ambijenta koji će omogućiti konkurentnost privrednih subjekata, održivost i razvoj njihovog poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta.