Veća mobilnost studenata i diplome koje bi se priznavale i van granica domovine. To su bili ciljevi Bolonjske reforme. Ipak, dvanaest godina nakon početka primjene, na mnogim univerzitetima nijesu baš oduševljeni rezultatima. Tek svaki peti student koji diplomira tokom školovanja odsluša jedan semestar u inostranstvu. To je bio povod za Pobjedinu današnju temu - Šta je donijela Bolonjska reforma visokoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori?
Ministarka nauke i koordinatorka Ministarstva prosvjete prof. dr Sanja Vlahović je zadovoljna.
U skladu sa reformom obrazovanja u Crnoj Gori donijeti su novi obrazovni programi, novi i inovirani udžbenici i nastavna sredstva, osnovana su savjetodavna tijela, nove ustanove značajne za unapređenje obrazovno-vaspitnog sistema, realizovane su obuke zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, unaprijeđena je postojeća infrastruktura neophodna za implementaciju reforme obrazovanja i donijeti su važni strateški dokumenti za razvoj obrazovanja (za predškolsko, osnovno i stručno). Od strane Svjetske banke realizacija ovog projekta je ocijenjena kao vrlo uspješna i najbolja u regionu kaže za Pobjedu Vlahović.
Ističe da su brojne nagrade na međunarodnim olimpijadama znanja koje osvajaju naši učenici i njihovi mentori pokazatelj da je znanje koje učenici crnogorskih škola stiču primjenljivo širom svijeta, kao i da reforma koju sprovodimo donosi željene rezultate.
Stihijska primjena
Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić objašnjava da Bolonjski sistem znači kontinuirano učenje i kontinuiranu provjeru znanja, što bi trebalo da donosi i bolji kvalitet znanja i bolju efikasnost studiranja.
U tom smislu Bolonja je dobrodošla, ali je naša primjena bila nagla i stihijska, bez sistematične analize i procesa pripreme, uz neuvažavanje vlastitih specifičnosti i potreba. Rekla bih, baš kao kada smo se devedesete našli pred pozivom ,,a sad pluralizam", tako smo i prije deset godina kao po komandi krenuli ,,a sad Bolonja". Evo deset godina otkako primjenjujemo Bolonju, kritički nastrojeni zahvaljujući iskustvu, ali i naoružani specifičnim znanjima koje smo kao zajednica stekli kroz izuzetno korisne evropske programe i projekte, sa preporukama međunarodnih eksperata, mi na UCG ulazimo u fazu transformacije nakon koje Bolonja neće biti izgovor za zagubljeni standard i kvalitet visokog obrazovanja kaže Vojvodić.
Ona ističe da je globalna modernizacija visokog obrazovanja donijela mnogo pragmatičnih zahtjeva i promjena u pravcu funkcionalizacije obrazovanja.
Dakle, veza između društvene i biznis zajednice i univerziteta je nužna ne samo kroz obrazovni nego i kroz naučno istraživački proces. Naš tranzicioni kontekst unekoliko otežava situaciju i nije baš ni jednostavno uspostavljati to, inače, nužno partnerstvo. Eto, primjera nerazvijene saradnje za obrazovne profile za naše strateške grane turizam i poljoprivredu. Tu bi barem bilo logično da je uspostavljena solidna veza između univerziteta i kompanija iz ovih oblasti. Takođe, nema saradnje i zajedničkog kreiranja polja istraživanja na planu master i doktorskih studija. Npr. zabilježen je veliki pad interesovanja za doktorske studije jer naše tržište, očito, mimo građenja univerzitetskih karijera, ne prepoznaje potrebu za doktorima nauka. Ima tu nečega paradoksalnog.
Prije svega mi na univerzitetima moramo definisati tzv. ishode učenja, a i evropski standardi visokog obrazovanja to zahtijevaju. Pa ipak, najvažnije što moramo da uradimo: moramo svi zajedno mnogo brižljivije profilisati upisnu politiku, vodeći računa o tržistu rada. Načelno, sve zajedno može biti usklađeno kroz Strategiju visokog obrazovanja i Strategiju ekonomskog i društvenog razvoja zaključuje Vojvodić.
Rektorka Univerziteta upozorava da nikako ne smijemo zanemariti akademsko obrazovanje, ma koliko bila popularna i tražena operativna i tehnička znanja.
- Ne smijemo upasti u trendove komercijalizacije znanja. Društvo znanja i ekonomija zasnovana na znanju to su ključni koncepti reformi. Program cjeloživotnog učenja su moderni muduli koji pripadaju fleksibilnom prilazu visokom obrazovanju. Na UCG tri pilot projekta su na pomolu, naći će se u primjeni i imaćemo prva iskustva. No, uvjerena sam da su ove forme obrazovanja sporedni i usputni rukavci rješavanja pro blema koje imamo na tržištu obrazovanja i na tržištu rada, kaže Vojvodić.
Zvono za uzbunu
Rektor Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić upozorava da istraživački centri ne mogu ocijeniti rezultate reformi.
- To sada rade doktoranti na UDG. Ipak, neke analize pokazuju da je kvalitet obrazovanja u padu i po mom mišljenju, to postaje najveća barijera za budući razvoj Crne Gore i očuvanje njenog identiteta: kulturnog, nacionalnog, državnog. Zvono za uzbunu treba da se uključi. Zaista, ključni izazov je povećanje sposobnosti svakog diplomiranog studenta. Danas vlada mišljenje da je Bolonja uništila kvalitet obrazovanja! Nijesam veliki pobornik ideje Bolonje u dijelu insistiranja na uskoj specijalizaciji, na "polaganju na zaokruživanje" odgovora i tako gubljenja cjeline, kao i na "ubijanju obrazovanosti" studenta, a bogami i profesora, posebno dijela mlađih saradnika! Bolonja se više bavi informacijama i tehnikama, a manje objašnjavanjem procesa pretvaranja informacija u znanje, a znanja u sposobnost. Moramo znati da informacija nije znanje, niti znanje samo po sebi znači sposobnost naglašava prof. Vukotić.
47 zemalja
Akademik Slobodan Backović kaže da je učešće Crne Gore u Bolonjskom procesu (47 zemalja) omogućilo usklađenost našeg visokoškolskog obrazovanja sa obrazovanjima u ostalim zemljama u ovom procesu.
- To je mladima omogućilo više izbora u smislu mjesta gdje će studirati i širi spektar izbora profila studija. Takođe, procedure za promjenu institucija u toku studiranja su pojednostavljene itd. Bolonjski proces treba shvatiti i kao podršku izgradnji kvalitetnijeg visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Kao slabosti primjene Bolonje pomenuo bih metode rada sa studentima, koje se nijesu značajno promijenile, nijesu dovoljno osavremenjene, onako kako to odgovara načinu mišljenja, učenja, ali i stila života generacije koju s pravom nazivamo "digitalnom", a koju treba da pripremimo za život i radu u jednom mnogo dinamičnijem i složenijem društvu i ekonomiji. Nastavnici imaju nedjeljni broj časova predavanja kao da su u nižim stepenima obrazovanja, pa se onda otvara pitanje šta je sa kvalitetom nastave i naučnim radom? Istovremeno efikasnost studiranja je zabrinjavajuća, prolaznost studenata iz godine u godinu je ispod 50 odsto kaže Backović.
Rektorska konferencija
Akademik Backović kaže da izazovi koji su pred Crnom Gorom i koje treba riješiti čini infrastruktura (uslovi studiranja), sistem za mjerenje i obezbjeđenje kvaliteta i način finansiranja visokog obrazovanja.
- Kao prvo, neophodno je ukloniti administrativne barijere međuuniverzitetskoj saradnji u Crnoj Gori. Ako se država opredijelila da postoje i studijski programi i univerziteti čiji ona nije osnivač, onda bi država trebalo da omogući da se okupe svi intelektualni resursi i kapaciteti, i da iz toga proistekne kvalitetnije visoko obrazovanje, koje u perspektivi može biti interesantno i za mlade van Crne Gore. Opet, predlažem da Crna Gora ozakoni rektorsku konferenciju kao most za međuuniverzitetsku saradnju, kao što su to uradile 44 zemlje Bolonjskog procesa. Kao drugo, nužno je značajno povećati broj angažovanih mladih saradnika u sistemu visokog obrazovanja, znajući da su oni na svim univerzitetima svijeta većina, odnosno osnovna snaga za njihovo funkcionisanje. Prostorna infrastruktura mora biti značajno poboljšana i usavršena tako da omogućava i cjelodnevni boravak studentima, posebno sa čitaonicama i bibliotekama, uz mnogo bolju IT podršku. Lijepo je što se gradi sportska sala, a jednako lijepo bi bilo i da Univerzitetska biblioteka radi u prostoru koji joj je namijenjen - kaže akademik Backović.
Krivac za "nerad"
Na pitanje kako optimizovati Bolonjski model obrazovanja u trouglu međusobno isprepletanih sprega, procesa, ciljeva i interesa: kompanije (preduzeća) - tržište rada sistem visokog obrazovanja profesor Vukotić ističe:
- Bolonja je dobrodošao krivac za "nerad" tog trougla jer danas svako kaže da je ona uništila kvalitet obrazovanja! Na UDG razvijamo naš model, čiju kreativnost je javno istakla Komisija za institucionalnu evaluaciju Zajednice evropskih univerziteta iz Brisela. Pokušavamo da kreativno primijenimo Bolonju i da neke njene ideje prihvatimo (student je obavezan da radi 8 sati obavezno prisustvo nastavi, rad u malim grupama, lična komunikacija e-mailom, laka dostupnost profesora studentu, razmjena profesora i studenata, uvođenje studenata u istraživačke projekte, studentski biznis, studentska praksa...). Raduje me što sve veći broj i naših studenata i srednjoškolaca, kao i njihovih roditelja prepoznaje ove kreacije.
Šta kažu poslodavci?
- Prema istraživanju Unije poslodavaca iz 2013. godine (Stvaranje ambijenta za održiv razvoj preduzeća u Crnoj Gori), čak 47,5 % poslodavaca je izjavilo da je imalo poteškoća u nalaženju kadrova sa odgovarajućim vještinama u protekle tri godine. Iako se ovaj podatak ne odnosi isključivo na kadar koji dolazi sa visokoškolskih ustanova, jasno je da je kod poslodavaca prisutna negativna percepcija kvaliteta kadra koji kreira obrazovni sistem. Kada je u pitanju percepcija svršenih visokoškolaca "po starom" i onih "po novom", odnosno Bolonjskom sistemu, pozitivnija je ona koja se odnosi na stari sistem studiranja. Poslodavci kao obrazloženje navode urušavanje kvaliteta studija zarad komercijalnih ciljeva: smatraju da je Bolonjski proces rezultirao prekobrojnim upisom studenata i sniženim kriterijumima vrednovanja njihovog znanja. Ono što poslodavci najviše cijene prilikom zapošljavanja jeste prethodno radno iskustvo. Ono što direktno doprinosi sticanju radnog iskustva jeste praktična nastava u studijskim programima koja je, ako izuzmemo rijetke izuzetke i ad hoc inicijative pojedinih fakulteta ili samih studenata, nedovoljno zastupljena. Znanje stranih jezika i rada na računaru su takođe visoko na listi poželjnih vještina koje budući novozaposleni treba da posjeduju. Sposobnost rješavanja problema, organizacione vještine, i inicijativa je ono što je poslodavcima takođe veoma bitno, a smatraju da još ima prostora za unapređenje ovih vještina kod svršenih studenata. Svakako da je u sistemu visokog obrazovanja došlo do novina koje poslodavci pozitivno ocjenjuju. Sa aspekta Unije poslodavaca, najvažniji segment koji je potrebno unaprijediti jeste komunikacija između tržišta rada, odnosno biznisa i samih fakulteta. To se, prije svega, odnosi na planiranje upisne politike u skladu sa potrebama tržišta rada i realizaciju praktične nastave kaže Ana Maraš, šefica Sektora za obrazovanje, članstvo i logistiku Unije poslodavaca Crne Gore.
Naučni projekat
Projekat "Primjena Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori u svijetlu evropskih integracija" finansiran je od strane Ministarstva nauke.
Realizacija projekta trajala je dvije godine. Rukovodilac projekta bila je doc. dr Milica Vukotić Univerzitet Donja Gorica.
- Moramo naglasiti da je čak 61% poslodavaca izjavilo da studenti nakon završetka studija ne raspolažu sa dovoljno znanja i vještina, njih 29,1% smatra da raspolažu, dok je 9,9% ispitanika odgovorilo ,,ne znam/nijesam sarađivao". Upoređivanjem kadrova koji su se školovali u inostranstvu i u Crnoj Gori, 20,6% poslodavaca vjeruje da su kvalitetniji kadro vi koji dolaze iz inostranstva, njih 29% smatraju da su kvalitetniji pojedinci koji su se obrazovali u Crnoj Gori, dok 28,4% vjeruje da ne postoji bitna razlika. Odgovor "ne znam" dalo je 20% ispitanika.
Čak 20% poslodavaca je reklo da ne sarađuje sa visokoškolskim ustanovama jer im to nije potrebno, njih 27,3% ne sarađuje ali planira, dok svega 12,2% redovno sarađuje.
Preostalih, 40,5% anketiranih poslodavaca izjavilo je da povremeno sarađuje sa visokoškolskim ustanovama u pogledu rješavanja svojih problema kaže dr Milica Vukotić.
Riječ studenata
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Miloš Pavićević kaže da je Bolonjska deklaracija, koja se u našoj državi primjenjuje od studijske 2003/04. godine, u sistem crnogorskog visokog obrazovanja donijela niz pozitivnih izmjena.
Jedna od njih je ta što studenti tokom cijelog semestra imaju redovne provjere znanja u vidu kolokvijuma, a na taj način im se pruža mogućnost aktivnog prikupljanja bodova za završni ispit. Uz to, Bolonjska deklaracija je značajnim učinila i druge oblike predispitnih aktivnosti, kao što su seminarski radovi, eseji, prezentacije i sl. ECTS sistem prenos kredita, veoma značajan u pogledu mobilnosti studenata, kao i obavezno prisustvo predavanjima i vježbama, takođe, daju mogućnost da se ispitna materija kontinuirano prati i redovno usvaja.
- Ipak, kako medalja ima dvije strane, tako je i primjena Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori pokazala određene nedostatke, odnosno nedosljednost u njenoj potpunoj implementaciji. Konkretno, činjenica da na značajnom broju fakulteta postoji uslovljenost u pogledu polaganja određenih ispita (studenti su u obavezi da polože ispit iz prvog semestra da bi pristupili polaganju sljedećeg) stvara probleme studentima i dovodi ih u donekle neravnopravan položaj, uzevši u obzir da postoje fakulteti gdje nema pomenute obaveze. Takođe, ima i fakulteta gdje kumulativno sakupljanje bodova nije praksa, već postoji obaveza da se na kolokvijumima mora ostvariti 50% od mogućih poena da bi student stekao pravo polaganja završnog ispita. Ono što je evidentno kao možda i najveći problem jeste pitanje održivosti kvaliteta nastave u ne tako rijetkim situacijama kada postoje predmeti na kojima je i više od hiljadu studenata, u nekim slučajevima i preko 1.500. U takvim okolnostima, sigurno je da profesor ne može podjednako svakom studentu pružiti adekvatno znanje kaže Pavićević.
Broj studenata nema direktne veze sa Bolonjom
Ima veze sa upisnom politikom. Zapravo, Bolonja insistira na nastavi u manjim grupama i na individualnom radu sa studentima. Svjesni toga mi na UDG vodimo politiku upisa malog broja studenata. Mi smo Univerzitet koji sada ima 13 fakulteta; oko 20-25 postdiplomskih programa, te 3 PhD studija; imamo angažovanih preko 250 nastavnika i saradnika iz Crne Gore, regiona i sa svih kontinenata. Kao Univerzitet u cjelini možemo maksimalno da imamo oko 2.200 studenata (što je 40% manje od broja studenata na nekim fakultetima u Crnoj Gori), uz napomenu da se nastava izvodi u zgradi od 17.000 m2 i sa oko 20 studionica, 5 amfiteatara, više malih sala, sa ukupno oko 2.600 stolica, sa bibliotekom od 350 mjesta, sa više od 300 računara, teretanama, sportskim terenima, sa već nekoliko laboratorija, Centrom za strane jezike... Mi smo orijentisani na kvalitet, jer samo tako može opstati privatni univerzitet, a to možemo samo nastavom sa malim brojem studenata, ako znamo ime i prezime svakom studentu. Ne vjerujem u kvalitet studija zasnovanih na upisu tzv. "kineskih generacija"
Uostalom Zavod za zapošljavanje to jasno pokazuje brojem nezaposlenih visokoškolaca. Kome trebaju ogromni upisi, da li onima koji preko toga pokušavaju da čuvaju političku moć ili onima kojima treba novac od studenata, ne znam. Izgleda da ta upisna politika gura Crnu Goru u bezdan ističe prof. dr Veselin Vukotić.
Izvor: Pobjeda, 15. februar 2015., Društvo (str: 1, 4, 5)