PREDSJEDNIK UNIJE POSLODAVACA PREDRAG MITROVIĆ O PARTNERSTVU VLADE, SINDIKATA I POSLODAVACA U CRNOJ GORI

Socijalni dijalog odnosno tripartizam u Crnoj Gori daleko je od dijaloga u razvijenim zemljama. Ako bismo se rangirali, onda bi nam mjesto bilo na dnu ljestvice evropskih zemalja. Tek odnedavno, umjesto Privredne komore treći socijalni partner uz Vladu i Sindikat je Unija poslodavaca-nakon izmjene , možemo slobodno reći, famoznog člana Zakona 131, u čemu nam je pomogla i Međunarodna organizacija rada (MOR) ali i razumijevanje crnogorskog Ministarstva rada i socijalnog staranja, kaže Predrag Mitrović, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore.
Veliki broj štrajkova u Crnoj Gori, između ostalog, je rezultat nedostatka kvalitetnog socijalnog dijaloga. Očekujem da će primjena nove zakonske odredbe početi od nastupajućeg ljeta. Poslodavci su spremni da preuzmu obaveze i odgovornost sa potpisivanjem opšteg kolektivnog ugovora. Trenutno radimo na kriterijumima reprezentativnosti u Crnoj Gori odnosno o načinu predstavljanja poslodavaca. Držaćemo se već poznatih međunarodnih kriterijuma- članstva u MOR-u i međunarodnim organizacijama poslodavaca, učešću naših članova u bruto nacionalnom dohotku i broju zaposlenih radnika.

Unija, kaže Mitrović, u ovom momentu ima veliki broj clanova članova- preduzeća, pravnih lica i združenih poslodavaca. Nije pretjerivanje ako kažemo da su poslodavci na određeni način ugroženi, jer nemaju ambijent za privređivanje kao u drugim zemljama Evrope. Visoka je siva ekonomija koja upravo poslodavce najviše pogađa, jer redovno izmirujemo plate i sve obaveze prema državi. Mi ne učestvujemo u kreiranju ambijenta, što je samo po sebi pokazatelj da neke stvari nijesu u redu i da se hitno moraju mijenjati.

Mitrović kaže da je Unija saglasna sa sindikatom i Ministarstvom rada koji su, iako sporo, do sada obavili posao. Vjerujem da će već od ljeta u tripartitnom dijalogu učestvovati Unija poslodavaca. Već šest godina pripremamo se za taj posao. Unija je jedina međunarodno priznata asocijacija u Crnoj Gori koja ima kompletnu međunarodnu vertikalu u povezivanju i djelovanju, kreiranju i sprovođenju socijalnog dijaloga. Preduslov za uspostavljanje socijalnog dijaloga je postojanje autentičnih socijalnih partnera. U postojećem delikatnom privrednom i socijalnom ambijentu socijalni dijalog dobija na značaju. To je način da se dođe do objektivnih i primjenjivih rješenja. To je i jedini put da se problemi rješavaju kao i u drugim zemljama, objašnjava Mitrović.

Zakon o radu, opšti kolektivni ugovor, Zakon o insolventnosti privrednih društava, o porezu na dodatu vrijednost, penzijsko-invalidskom osiguranju... i svi koji se tiču privrede zbog izuzetno nepovoljne ekonomske situacije u praksi su, objektivno, teško primjenjivi. Uz to, oni uglavnom tretiraju prava države i radnika i obaveze poslodavaca. Prava poslodavaca skoro da se i ne pominju u ovim zakonima. Jaz između novih demokratskih zakona i nedemokratske realnosti i dalje je prevelik. Samo razvoj i jačanje socijalnih partnera mogu doprinijeti stvarnoj demokratizaciji društvenog života u zemljama ove regije. To ne smijemo zaboraviti. Socijalni dijalog u Crnoj Gori se nalazi na veoma ozbiljnom iskušenju, što se, prije svega, odnosi na dva člana tripartizma - Vladu i Sindikat i njihovu spremnost da odgovore izazovu trenutka.

Mi u Uniji smo se za ovaj posao i vrijeme pripremali intenzivno godinama. To smo nedavno i pismom objasnili ministru rada i socijalnog staranja Slavoljubu Stijepoviću. Jasno smo mu saopštili da je naš prioritetni zadatak uspostavljanje i razvoj socijalnog dijaloga u Crnoj Gori. Unija se u proteklom periodu u saradnji sa najvišim predstavnicima i najznačajnijim ekspertima MOR-a - Petrom Ulšefer, Jozefom Galebom, Žan Mari Standardom i drugima aktivno pripremala i edukovala članstvo za usvajanje međunarodnih radnih standarda. Obučavali smo se u Crnoj Gori ali i u trening centrima u Torinu i Ženevi. Inicirali smo dopune Zakona o radu, potpisali protokole i sporazume o saradnji sa mnogim partnerima, Sindikatom, Privrednom komorom, Parlamentom, Univerzitetom, opštinom Podgorica, Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, Poreskom upravom... Sklopili smo ugovore o zastupanju Unije poslodavaca u SAD, Austriji, zemljama Beneluksa, a u pripremi su sporazumi i za druge zemlje EU i Rusije.

Ostvarivanje tripartitnog socijalnog dijaloga uz učešće legitimnih socijalnih partnera, doprinijeće Crnoj Gori da brže ide pravcem koji znači unapređenje civilnog društva. To joj obezbjeđuje da zauzme mjesto koje joj pripada u porodici savremene evropske zajednice, smatra Mitrović.

Nelikvidnost i gašenje preduzeća

Opšta nelikvidnost i međusobna dugovanja su glavni problem crnogorske ekonomije. Veliki broj poslodavaca nije u stanju da isplaćuje ni zarade zaposlenima. Problemi u privredi su veliki. Pored nelikvidnosti glavni su nezaposlenost, neisplaćivanje zarada, a radnici po običaju od Vlade očekuje rješenje ovakvih problema. U Crnoj Gori ima oko 60.000 nezaposlenih. Jasno je da Vlada ne može sve ove probleme da riješi. Nepovoljna ekonomska situacija usložnjava uslove poslovanja i prijeti da dovede veliki broj preduzeća u likvidaciju, čime bi se još više pogoršala ionako teška privredna i socijalna situacija i ugrozio proces privatizacije, reformi... Naravno da se u takvoj situaciji ne bi mogle izbjeći ni teškoće koje sve to prate. Adekvatan i kvalitetan socijalni dijalog je jedan od uslova odnosno preduslova koje Crna Gora treba da ispuni na putu ka evropskim integracijama, kaže Mitrović.

Savjet ne smije biti šminka

Crna Gora je posljednja u jugoistočnoj Evropi formirala ekonomski-socijalni savjet - prvu instituciju tripartizma. On, međutim, nije legitiman jer je pored Vlade i Sindikata sastavljen od predstavnika Privredne komore koji nijesu adekvatni predstavnici poslodavaca. Upravo zato što je uspostavljen na pogrešnim temeljima, on nema osnovnu karakteristiku savjeta. Crnoj Gori nije potrebno ovo tijelo kao demokratska fasada, bez stvarnog uticaja na ekonomsko- socijalni razvoj i sprečavanje industrijskih i socijalnih konflikata i kolektivnih radnih sporova. U zemljama Zapadne Evrope socijalno-ekonomski savjeti su formirani od 1945. godine, a u Francuskoj 1925. godine, podsjeća Mitrović.

Privredna komora neophodna

Privredna komora je neophodna državi, kaže Mitrović, dodajući da ona svoj posao radi kako treba, ali joj nije mjesto u socijalnom dijalogu.
To su shvatili i u Privrednoj komori. Sa ovom privrednom asocijacijom potpisali smo sporazum o saradnji koji je u skladu sa međunarodnim sporazumima. Moramo sarađivati. Krenuli smo u realizaciju zajedničkih projekata kako bismo poboljšali ambijent za razvoj preduzetništva u Crnoj Gori.

Mira Milović