Politička situacija je jako problematična za privredu, jer je sve gurnula u drugi plan. U predizbornoj kampanji privreda i poziciji i opoziciji služi kao poštapalica i propaganda, a nakon izbora ništa od datih obećanja se ne sprovodi. Naprotiv, od decembra i konstituisanja nove Vlade imamo samo nove represivne mjere, povećanje postojećih i uvođenje novih fiskaliteta, kazala je generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović

Socijalni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca od presudne je važnosti za razvoj privrede, a zemlje koje su ga održale na visokom nivou najuspješnije su. Takav je slučaj u većini zemalja zapadne Evrope, dok je u zemljama Balkana situacija potpuno drugačija.

Socijalni dijalog bio je tema okruglog stola "Trenutni izazovi i budući izgledi udruženja poslodavaca na Balkanu", održanog u Ljubljani ove sedmice, gdje su predstavnici udruženja poslodavaca iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Republike Srpske predstavili probleme sa kojima se susreću u svojim zemljama. Probleme u saradnji sa vladom i sindikatima predstavili su članovima Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC), koji je bio organizator događaja. Glavni problem kod socijalnog dijaloga u većini zemalja Balkana je vlada, koja najčešće ne uvažava socijalne partnere, kao i česti izbori zbog kojih se privreda stavlja u drugi plan.

Probleme u sprovođenju socijalnog dijaloga u Crnoj Gori predstavila je generalna sekretarka Unije poslodavaca (UPCG) Suzana Radulović, koja je navela da se mali dio zakonom zadatog djelokruga rada Socijalnog savjeta realizuje.

- Na čelu Savjeta je uvijek bio ministar rada, iako je bio predviđen princip rotacije predsjedavajućeg. Za četiri godine imali smo četiri ministra rada koji su dolazili iz drugih oblasti i kojima je trebalo vremena da se upoznaju sa socijalnim dijalogom. Zbog toga se dešavalo da Socijalni savjet ne zasijeda po godinu dana - kazala je Radulovićeva predstavnicima EESC.

Istakla je da su predstavnici UPCG članovi radnih grupa za veliki broj zakona, ali da isto tako postoji veliki broj zakona koji su u izradi, gdje nijesu uključeni.

- Primjer za to je Zakon o privrednim društvima. Obaveza Vlade bi bila da nas kao socijalnog partnera uključi u izradu zakona - ukazala je Radulovićeva.

Kako je navela, Crna Gora će možda i ući u EU, ali se plaši da privreda neće biti spremna za evropsku tržišnu utakmicu, jer je inače slaba i krhka.

- Politička situacija je jako problematična za privredu, jer je sve gurnula u drugi plan. U predizbornoj kampanji privreda i poziciji i opoziciji služi kao poštapalica i propaganda, a nakon izbora ništa od datih obećanja se ne sprovodi. Naprotiv, od decembra i konstituisanja nove Vlade imamo samo nove represivne mjere, povećanje postojećih i uvođenje novih fiskaliteta, što privreda ne može da izdrži. Imamo 31 hiljadu preduzeća, od kojih je 15 hiljada u blokadi. Od 180 hiljada zaposlenih, trećina je u javnom sektoru, zatim, imamo 125 hiljada penzionera i 41 hiljadu nezaposlenih i ne znam kako može da se priča o podršci privredi, ako su nam pokazatelji sve gori i gori - zaključila je Radulovićeva.

Direktor UP BiH Mladen Pandurević kazao je da ta zemlja na državnom nivou nema ekonomsko socijalni savjet, već da on postoji na nivou kantona i opština.

- Vlada želi da Zakon o radu bude iznad kolektivnog ugovora i ne uvažava socijalne partnere. Kad smo dogovorili kolektivni ugovor na nivou države sa sindikatom, Vlada je odbila da ga objavi u Službenom listu dok se ne izmijeni. Vlada nas ne uvažava i mijenja zakone koje dogovori ekonomsko socijalni savjet - rekao je Pandurević.

Član predsjedništva UP Srbije Boško Savković je istakao da je u toj zemlji socijalni dijalog blokiran zbog sindikata koji je na strani Vlade.

- Kod nas su stalno izbori, a privreda za vrijeme izbora ne radi. Političari izazivaju nacionalne podjele, što ugrožava biznis i privreda se teško oporavlja od toga - rekao je Savković i dodao da je EU zaboravila na Balkan.

- Ne razumijete Balkan, a morate da shvatite da je Balkan opet bure baruta i da samo fali da neko zapali fitilj. Moramo da radimo regionalno, jer zavisimo jedni od drugih - poručio je Savković.

U Republici Srpskoj je slična situacija. Predsjednik UP Republike Srpske Dragutin Škrebić je rekao da je najveći problem što su izbori svake dvije godine.

- Ko god dođe na vlast mora da sprovodi bolne reforme, jer je javna potrošnja na visokom nivou i mora se ići u nova zaduženja - saopštio je Škrebić.

Makedonija, kako je kazao predsjednik tamošnjeg udruženja poslodavaca Mile Boškov, teži da dostigne evropske standarde.

- Slovenija i Hrvatska su napravile veliki pomak i mi to moramo da uradimo, ali u Makedoniji nema čarobnog štapića koji bi riješio ekonomsku i političku situaciju - rekao je Boškov.

Jedina zemlja sa Balkana koja nema problema sa socijalnim dijalogom je Hrvatska. Predsjednica UP Hrvatske Gordana Deranja je navela da kao socijalni partner učestvuju u donošenju zakona, te da su njihove primjedbe u vezi sa poreskim zakonima i javnim nabavkama uvažene. Iako je socijalni dijalog dobar, i u Hrvatskoj su problem česti izbori.

- Kao predsjednik Udruženja poslodavaca Hrvatske sarađivala sam sa tri premijera - ukazala je Deranja.

Generalni direktor organizacije Business Europe Markus Bejrer je naveo da zapadni Balkan nije zaboravljen, ali da nije na vrhu prioriteta, dok je predsjednik EESC Jacek Kravčuk kazao da sve probleme koji su se čuli na okruglom stolu treba staviti na papir.

- Mnogo smo različitih stvari čuli, pa je teško dati jedinstveni zaključak. Vaše probleme treba da stavite na papir, a mi ćemo ih objaviti i poslati svima. Dosta ljudi ne razumije socijalni dijalog. Ako nemate partnere, neće ga ni biti. Dobro je što su svi opredijeljeni za regionalnu saradnju i to daje kredibilitet svemu - rekao je Kravčuk.

Istakao je da Balkan nije zaboravljen, te da nije neizvjesnost samo na Balkanu, već svuda.

- Zemlje koje su održale socijalni dijalog najuspješnije su. EESC daje snažnu podršku socijalnom dijalogu - zaključio je Kravčuk.

Na okruglom stolu su učestvovali predstavnici 14 zemalja. UPCG je pored Suzane Radulović, predstavljao i šef sektora za međunarodne odnose i projekte Mirza Mulešković.

Slovenija pozitivan primjer

Od zemalja bivše Jugoslavije, pozitivan primjer kada je u pitanju socijalni dijalog je i Slovenija. Ministarka rada te zemlje Anja Kopač Mrak je navela da u Sloveniji svi socijalni partneri vjeruju jedni drugima i da se sve radi kako bi zapsoleni bili bolje zaštićeni, odnosno kako bi imali veća radna prava i bolji privatni život.

Šef predstavništva Evropske komisije u Ljubljani Zoran Stančić je kazao da EU ima problema, ali da je i dalje najbolje mjesto za život.

- EU je i dalje najbezbjednija uprkos terorizmu - naveo je Stančić i dodao da socijalni partneri moraju biti uključeni na pravi način u socijalni dijalog.

Potpredsjednik UP Slovenije Miro Smrekar je istakao da su predstavnici te organizacije zastupljeni u Gornjem domu parlamenta i da su potpisali sve kolektivne ugovore.

- Kompanije mogu da učestvuju u zakonskim promjenama, jer smo članovi mnogih tijela. Učestvujemo u zdravstvenim i penzionim reformama i utičemo na uslove rada u Sloveniji - rekao je Smrekar.

Ne dozvoljavaju sindikate

Pandurević je ukazao i da 90 odsto stranih firmi koje dolaze u BiH ne dozvoljavaju sindikalno organizovanje u firmi, a imaju sindikate u svojim zemljama.

- To je veliki problem i očekujemo da reagujete kako biste to riješili. Naši problemi su naši, ali od vas očekujemo podršku - rekao je Pandurević.

Izvor: DN Dan (26.03.2017.godine, Ekonomija, str.7)