U javnosti je poznato da mnogi poslodavci isplaćuju minimalnu zaradu i na taj iznos obračunavaju poreze i doprinose, a ostatak plate ide na ruke. To je u suštini oblik prikrivenog rada na crno.
Praksa
Visina penzije zavisi ne samo od dužine radnog staža, nego i od iznosa uplaćenog doprinosa.
Pojedincima u mlađoj životnoj dobi, u nekim situacijama, odgovara da prime više novca na ruke, a o doprinosima će brinuti, kažu, kada dođe vrijeme za to.
Međutim, naknadna potraživanja obračuna doprinosa na dio plata mimo računa, po svoj prilici, nemaju nekog efekta. Poreska uprava nije odgovorila Pobjedi koliko poslodavaca u Crnoj Gori i iz kojih djelatnosti plaća poreze i doprinose na minimalnu zaradu. Upućeni tvrde, nezvanično, da je to praksa kod skoro 80 odsto poslodavaca.
Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković smatra da je to teško utvrditi.
Teško je naći takve prestupnike ako ne postoji saradnja radnika sa institucijama sistema. Ako postoji dogovor između zaposlenih i poslodavca onda nema te institucije koja tome može da stane na kraj - za Pobjedu kaže Bošković. Prema njegovim riječima, radnici, ako dio plate dobijaju na ruke, a porezi i doprinosi im se plaćaju na najniža primanja, moraju biti svjesni da će im kada steknu uslove penzija biti niska iz tog razloga, a ne zbog krivice države i propisa.
Možda je to u momentu za njih bolje ili jedino rješenje da nađu zaposlenje, ali dugoročno nije poručuje ministar.
U Upravi za inspekcijske poslove tvrde da uplaćivanje dijela zarade na ruke nije u nadležnosti inspekcije rada, jer tu pojavu mogu utvrditi jedino istražni organi.
- Inspekcija rada obavlja nadzor u pogledu poštovanja ugovora o radu, koji mora biti u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ugovor mora sadržati obaveze poslodavca da zaposlenom za određeno radno mjesto i vrijeme provedeno na radu odredi iznos osnovne zarade, visinu koeficijenta i elemente za utvrđivanje radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i druga primanja zaposlenog naveli su iz Uprave.
Kontrola ugovora
U toj službi navode da inspekcija rada dosad nije primila nijednu inicijativu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora u kojoj je nekome bila isplaćena manja zarada u odnosu na onu definisanom ugovorom o radu.
Generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore Suzana Radulović smatra da ima dosta manipulacija o broju poslodavaca koji pribjegavaju duploj isplati zarada.
- Evidentno je i iz svih institucija ukazuju da ima takvih problema. Ali, o tome se samo šuška. Ne postoji zvaničan podatak, evidencija. Ako ima takvih slučajeva, a ima, mislimo da nije dominantna pojava ocijenila je za Pobjedu Radulović.
Prema njenim riječima, do toga dolazi zbog nekih problema u naplati potraživanja i finansijskih problema u kojima se privrednici generalno nalaze.
- Treba izmiriti sva potraživanja, obaveze prema bankama, dobavljačima, platiti poreze i doprinose, sve ono što proističe kao obaveza iz poslovanja. Zbog tih problema vjerovatno dio poslodavaca se nađe u situaciji da makar nešto isplati zaposlenima kako bi normalno funkcionisali objašnjava ona.
Radulović tvrdi da dio poslodavaca iznuđeno pribjegava nezakonitoj i nepopulatnoj mjeri zbog prevelikog opterećenja na zarade. Sve do prosječne zarade, koja iznosi oko 475 eura, što se iz mjeseca u mjesec mijenja, opterećenje za poslodavca je 63 odsto. Sa rastom zarada raste i fiskalno opterećenje.
Troškovi plata su izuzetno veliko opterećenje za svakog poslodavca, posebno kada znamo da je veliki broj mikro, malih i srednjih preduzeća iz mjeseca u mjesec u blokadi. Svi oni bi bili srećni kada bi radili bolje, kada ne bi imali tolika opterećenja i kada bi mogli da isplaćuju zarade onako kako treba zaključuje Radulović.
Najmanje plaćeni zaposleni u trgovini
Prema podacima Monstata, najviše zaposlenih ubjedljivo je evidentirano u sektorima trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, čak 37.279. To znači da skoro petina od ukupnog broja zaposlenih radi u sektoru trgovine. Sa druge strane najmanje su plaćeni zaposleni u tom sektoru, gdje je prosječna zarada u avgustu iznosila 329 eura, što je 144 eura manje od prosječne avgustovske zarade na nivou države koja iznosi 473 eura.
Radulović: Metodologija obračuna duplira troškove
Stopa poreza i doprinosa nije velika u poređenju sa zemljama okruženja i Evrope. Međutim, metodologija kojom se obračunavaju zarade dovodi da se ti troškovi dupliraju. Imamo stopu poreza od devet odsto i određene procente poreza što se primjenjuje na neto zaradu da bi došlo do bruto. A, onda kada se obračunava obaveza za uplatu prema fondovima i Poreskoj upravi onda se opet obračunava propisanom, a ne preračunatom stopom. U suštini naše stope su mnogo veće nego što nominalno jesu kroz zakonsku regulativu kaže Suzana Radulović.
Izvor: "Pobjeda", 06. novembar 2014. Društvo (strane: 1, 8, 9)