Iako je istekao sporazum, odnosno odluka o šestomjesečnom utrđivanju minimalne zarade, nije trenutak ni za pomišljanje o njenom povećanju- "Pobjedi" je kazala generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović, povodom zahtjeva poslanika DF Janka Vučinića.
Vučinić je Skupštini dostavio predloženi zakon o minimalnoj zaradi, prema kojem bi ona trebalo da iznosi 50 odsto prosječne u državi.
240 umjesto 193
On je u obrazloženju naveo da bi minimalna zarada u tom slučaju iznosila 240 eura neto ili 340 eura bruto i da bi se uvećavala svake godine, u skladu sa rastom prosječne zarade i realnim rastom bruto domaćeg proizvoda.
U Crnoj Gori je Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom utvrđena minimalna zarada u iznosu od 30 odsto prosjeka u državi, što je 193 eura.
Radulović podsjeća da se minimalna zarada utvrđuje na Socijalnom savjetu. Socijalni partneri prije toga moraju imati neke dogovore, moraju sagledati sve parametre koji utiču na određivanje minimalne zarade.
- Negativni su parametri koji utiču na njenu visinu. Nema prostora za povećanje ni za jedan cent - kategorična je Radulović.
Prema njenim riječima, Unija poslodavaca je čak u jednom trenutku bila u dilemi da li da pokrene inicijativu za pregovore o utvrđivanju minimalne zarade, u smislu njenog smanjenja.
- 500 blokiranih
- Ne treba zaboraviti da iz mjeseca u mjesec imamo oko 13.500 mikro, malih i srednjih preduzeća u blokadi, naravno i velikih, a najveći je broj malih. Znači, još smo u velikoj nelikvidnosti. Poslodavci se i dalje rvaju sa problemima, kreditima banaka, poreskim nametima, obavezama prema zaposlenim - objašnjava ona.
U ovom trenutku, kaže Radulović, niko ko ima imalo realnu sliku o onome što se dešava u privredi Crne Gore ne može tražiti povećanje minimalne zarade.
- Mi smo jedan od činilaca koji treba da da saglasnost na to, a mi nemamo pravo da u ime svojih članova pristanemo ni na pregovore, kamoli na povećanje zarada. Zao nam je zbog situacije u kojoj su svi građani i zaposleni, ali privreda je u takvom stanju da bi to bilo pogubno, najveći broj preduzeća bi se ugasio zbog nemogućnosti isplate zarada - poručuje Radulović.
Osnov za socijalu
U ovom sistemu, dodaje Radulović, kada se sve izmjene zakona, pogotovu prekršajne odredbe, uglavnom odnose na poslodavce i veoma su rigorozne, mislimo da apsolutno nema ni pomena o tome da se poveća minimalna zarada.
Prijedlog poslanika Vučinića biće detaljno razmotren na matičnom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kaže njegov predsjednik Zoran Jelić.
On napominje da povećanje minimalne zarade vuče sa sobom i povećanje socijalnih davanja, jer socijala se obračunava na osnovu minimalne zarade, tako da je pitanje da li ta davanja korespondiraju sa stavkama u budžetu za 2015. Jelić je Pobjedi kazao da se takvim zahtjevom zadire u interese Vlade, poslodavaca i sindikata.
- Najbolje je da se na osnovu stavova Socijalnog savjeta, uz eventualno amandmansko djelovanje, napravi kvalitetno rješenje, koje će biti ekonomski održivo. Sve mimo toga bi bilo politička priča, što vjerujem da nije namjera poslanika Vučinića, istakao je Jelić.
Izvor: Dnevni list "Pobjeda", 09. februar 2015. Društvo (6. strana)