U pregovorima o izmjenama Zakona o radu, koji su u toku, poslodavci će insistirati da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za tri godine, izjavila je generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović.

Komentarišući najavu premijera Mila Đukanovića da se neplaćanje zarada i doprinosa tretira kao krivično djelo, ona je kazala da je to već normirano u Krivičnom zakoniku i da samo treba da počne da se sprovodi.

Prava i obaveze

- Sva potraživanja imaju rok zastarjelosti države prema privredi, međusobna potraživanja privrednika i građana. Smatrali smo da i potraživanja iz radnog odnosa ne treba da budu izuzetak rekla je Radulović u emisiji ,,Klub A“ Atlas televizije.

Ona je kazala da zaposleni ima aktivno pravo da zaštiti svoja prava iz radnog odnosa.

- Krivični i Zakon o radu propisuju kao veliki prekršaj i krivično djelo neizmirivanje obaveza iz radnog odnosa.

Radnici kojima se ne isplaćuju ta potraživanja, međutim, ne žele da koriste to pravo iz njima znanih razloga. Najvjerovatnije zbog straha od represije od strane poslodavca rekla je Radulović i dodala da, ako se neko godinama uzdržava od korišćenja svog legitimnog prava, ne vidi zašto bi to pravo trajalo u nedogled.

Ona je istakla da ovo zahtijeva savjesniji i odgovorniji odnos svih subjekata, bilo da se radi o državnim organima, inspekciji, radnicima ili poslodavcima.

Presedan

Istakla je da je uključivanje preduzeća u kojima je država suvlasnik u sistem zarada u javnom sektoru presedan.

- Time su povrijeđena najmanje četiri propisa Ustav, te zakoni o radu i o privrednim društvima, kao i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Privredna društva sama odgovaraju za svoja prava i obaveze kroz poslovanje i država kao vlasnik može preko svojih članova u upravi uticati na kreiranje politike zarada u tom društvu rekla je ona. Dodala je da poslovanje sa gubitkom može da bude i posljedica Vladine odluke da neku svoju kompaniju zaduži zbog, na primjer, izgradnje brodova i optereti je vraćanjem kredita u dolarima, što sa poslovanjem radnika i menadžmenta nema nikakve veze. Rekla je i da joj je žao što nijesu uključeni u posljednji krug pregovora o ovom zakonu, uprkos obećanju ministra, i najavila da će pokušati da parlamentu objasne svoje argumente.

- Bili smo zadovoljni kad smo vidjeli da su neki od naših prijedloga ušli u Zakon o zdravstvu i o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao što je mogućnost dopunskog rada ljekara u privatnim zdravstvenim ustanovama rekla je Radulović.

Podsjetila je da je glavni argument zagovornika zabrane rada bio da ljekari zloupotrebljavaju resurse javne ustanove u korist privatne prakse.

- Tražili smo da nam navedu koji su to ljekari i šta je prema njima preduzeto. Svako može da tezgari osim ljekara, koji će biti ugroženi ako im se ne dozvoli dopunski rad uz ovako mizerna primanja rekla je Radulović i dodala da su tražili da se ograniči vrijeme za koje izabrani ljekari mogu da daju bolovanje, jer je najviše zloupotreba upravo za prvih 30 dana, kao i da je prošao njihov prijedlog da se troškovi trudničkog bolovanja ne prebace na poslodavca.

Ugovori na neodređeno za sjever

- Koliko god da se dogovorimo da traje ugovor o radu na određeno vrijeme 24 ili 36 mjeseci, bitno je da za određene kategorije poslodavaca moraju da se naprave fleksibilnije norme - rekla je Radulović.

Ona je kazala da se to odnosi posebno na poslodavce na sjeveru, gdje je velika nezaposlenost.

- Tamo treba podstaći privredne aktivnosti, te zapošljavanje, kako mladih tako i teško zapošljivih radnika, a sve u svrhu povećanja zaposlenosti i fleksibilnosti u smislu da ako neko ostane bez posla kod jednog poslodavca brzo nađe posao kod drugog rekla je Radulović i naglasila da, što ima više ograničenja, to je veća stopa nezaposlenosti i strah poslodavaca od ugovora na neodređeno vrijeme.

- Tu smo da razgovaramo i da nađemo pravu mjeru prava i obaveza obje strane rekla je Radulović.

Izvor: Dnevni list „Pobjeda“, 30.decembar 2015.godine (Društvo str.8 i 9)