+382 (0)20 209 250 | ENG

Neke norme Nacrta zakona o radu mogu biti trošak za državu

Vijesti 05/01/2018
Neke norme Nacrta zakona o radu mogu biti trošak za državu

Norme Nacrta zakona o radu, koje se odnose na produženje ugovora o radu na određeno vrijeme trudnicama i prebacivanje uplate doprinosa za nezaposlene koji su ostali bez posla u stečajnom postupku na Fond rada, mogle bi predstavljati značajan trošak za državu.

To je ocijenila generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Suzana Radulović u intervjuu za PR Centar, podsjećajući da je priča oko Zakona o radu trajala je dvije ipo godine.

Radulović je kazala da je UPCG, kroz rad Radne grupe za izradu Nacrta zakona o radu nastojala da realizuje sve što je privreda očekivala od te asocijacije, navodeći da su u značajnoj mjeri uspjeli da riješe ključne probleme koje je privreda prepoznala kroz zakonska rješenja vazeceg zakona.

"Međutim, ima određeni broj zakonskih rješenja kojima nismo zadovoljni, na kojima smo insistirali,ali nažalost nismo naišli na razumijevanje Ministarstva i sindikata, tako da nisu ušli u konačni Nacrt zakona o radu", navela je Radulović.

Prema njenim riječima, iskustvo koje UPCG ima kroz saradnju sa privrednicima ukazuje da je veoma veliki problem kada zaposleni napuni 40 godina staža i po postojećem zakonskom rješenju može da nastavi da radi do 67. godine života.

"Ima grana djelatnosti kada ti radnici nisu efikasni, ne mogu obavljati poslove svog radnog mjesta, a ne postoji mogucnost rasporedjivanja na drugo... pri tome zauzimaju radno mjesto nekome od mlađe populacije, sto nije zanemarljivo jer bilježimo veliku stopu nezaposlenosti mladih. Kroz rad Radne grupe zastupali smo da u Zakonu u radu treba da stoji zakonsko rješenje da sa ispunjenjem prvog od uslova za penzionisanje prestaje radni odnos po sili zakona (sa nekim izuzecima). Međutim, nismo naišli na razumijevanje Ministarstva rada i sindikata", pojasnila je Radulović.

Jedan od predloga na kome je UPCG, kako je kazala, insistirala, a koji takođe nije ušao u Zakon o radu jeste da se minuli rad, kao osnov za uvećanje zarade, vezuje za poslodavca kod kojeg zaposleni trenutno radi.

Sa druge strane, jako smo zadovoljni pojednostavljenjem postupka za povredu radnih obaveza.

"To je nešto na šta su svi privredni subjekti ukazivali, jer smo do sada imali discilinski postupak koji je jako komplikovan i predstavljao je mini sudski postupak na nivou poslodavca. Sada smo ga pojednostavili. Drugo rješenje kojim smo jako zadovoljni jeste da smo produžili trajanje ugovora o radu na tri godine, sa dvije godine, koliko je trenutno zakonsko rješenje“, rekla je Radulović.

UPCG, je kako je rekla, kroz Nacrt Zakona o radu uspjela na bolji način da uredi kontrolu zloupotrbe bolovanja i korišćenje godišnjeg odmora.

"Međutim, nismo zadovoljni zakonskim rješenjem u Nacrtu zakona koje se odnosi na produženje ugovora o radu na određeno vrijeme trudnicama. S obzirom da se refundiraju zarade poslodavcima u tom dijelu, to će predstavljati značajan trošak za državu i mislimo da nije napravljena prava fiskalna procjena uticaja takvih bolovanja na budžet, a samim tim nas je strah da će se to preliti na privredu“, pojasnila je Radulović.

UPCG, kako je kazala, nije zadovoljna ni rješenjem koje se odnosi na prebacivanje uplate doprinosa za lica koji su ostali bez posla usled stečajnog postupka a ispunili su neki od uslova za penzionisanje, bez obzira da li je okončan stecajni postupak i da li su oni prijavljivali ta potraživanja, na Fond rada.

"Mislimo da je to u sukobu sa Zakonom o stečaju. Tako da ćemo imati finansijski dodatni trošak i koliziju normi između ta dva zakona. Smatramo da za tu, kao i normu o trudnicama, nisu napravljene dobre fiskalne procjene i da će u jednom trenutku predstavljati problem za državni budžet“, upozorila je Radulović.

Ona je istakla da se UPCG, pored ovih normi „oštro protivila i rješenjima koja ne idu u korist poslodavcima, a samim tim, kako je navela, ni opštem interesu.

"Konkretno, radi se o obavezi donošenja akta o sistematizaciji bez obzira na broj zaposlenih, zatim normi koja propisuje obavezu oglašavanja slobodnih radnih mjesta za privredna društva čiji je vlasnik ili osnivač država ili lokalna samouprava a ono što je dodatno čini spornom je to što su predstavnici Vlade u radnoj grupi najavili da će normirati i trajanje oglasa, što je rješenje koje će u značajnoj mjeri usporiti i otežati poslovanje određenih privrednih subjekata“, pojasnila je Radulović.

Ona smatra da konstrukcije zarada nisu dobro definisane jer to da li će se, kako je navela, nivoi zarada uređivati aktima poslodavca ili kolektivnim ugovorima „ne može biti uslovljeno postojanjem reprezentativnog sindikata u konkretnoj kompaniji“.

"Konačno, veoma je sporna i norma da se sporazumni prestanak radnog odnosa, kao i otkaz od strane zaposlenog mora ovjeriti kod notara, što će se zasigurno pokazati kao loše rješenje“, kazala je Radulović.

Na pitanje koji ekonomski događaji su obilježili 2017.godinu, Radulović je kazala da za tu godinu, na osnovu statističkih podataka, Crna Gora bilježi rast bruto domaćeg proizvoda.

"Međutim, podaci koje objavljuje Centralna banka o broju blokiranih preduzeća pokazuju da se on godinama kretao između 15 i 16 hiljada, a sada za poslednji kvartal je oko 12,5 hiljada, i govore da privreda nije u najboljem stanju i da treba puno raditi na tome da se uslovi za priovređivanje privrednih subjekata poprave“, smatra Radulović.

Ona je podsjetila da je 2017.godinu obilježio ulazak Crne Gore u NATO, te da bi članstvo u toj organizaciji moglo privući veći broj turista u Crnu Goru, zbog pretpostavljene vece bezbjednosti, kao i napredak na polju evropskih integracija i otvaranje tri poglavlja koja se tiču ekonomije.

Upitana sa kojim izazovima će se crnogorski privrednici suočavati tokom 2018.godine, Radulović je kazala da su to isti problemi koji privrednici registruju godinama unazad za vrijeme obavljanja svoje djelatnosti.

"Većina privrednika smatra da poslovni ambijent u Crnoj Gori nije dovoljno podsticajan ni za postojeće privredne subjekte, a pogotovo za otvaranje novih preduzeća. Ono što mi očekujemo od naredne godine jeste, između ostalog, da imamo veću stabilnost i predvidljivost poslovnog ambijenta, da nemamo česte izmjene zakonske regulative, kao što smo imali u prethodnom periodu“, poručila je Radulović.

U UPCG se, kako je kazala, nadaju da neće doći do povećanja fiskalnih i parafiskalnih nameta ili do uvođenja novih.

"Tako da od Vlade očekujemo da 2018.godina bude godina na kojoj će se stvarno i suštinski raditi na poboljšanju uslova privređivanja, za stvaranje mogućnosti za razvoj svih privrednih grana, za eliminisanje svega onog što su privrednici prepoznali kao barijre, a to će povećati konkurentnost privrednih subejakta, povecanje zapošljavanja i rješavanje velike stope nezaposlenosti u Crnoj Gori, a samim tim i boljeg društvenog i ekonomskog stanja u našoj zemlji“, navela je Radulović.

Komentarišući preporuke iz „Izvještaja o parafiskalitetima u Crnoj Gori“, koji je UPCG predstavila u oktobru, Radulović je kazala da je istraživanje urađeno u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada i da su, kako je navela, godinama unazad prepoznali problem broja i visine parafiskalnih nameta u Crnoj Gori.

"Konačno smo, u toku 2017.godine uspjeli da realizujemo analizu stanja u toj oblasti a podaci do kojih smo dosli su zabrinjavajući i ukazuju da se nešto ozbiljno mora uraditi po tom pitanju. Čak 85 odsto privrednih subjekata smatra da su parafiskalni nameti visoki, a 95 odsto da će zbog opšteg stanja u zemlji doći do povećanja i uvođenja novih. Nadamo se da će se u 2018. godini ova tematika problematizovati, za šta smo dobili i najave resornog Ministarstva, što bi u velikoj mjeri olakšalo poslovanje privrede“, navela je Radulović.

Ona je kazala da su ključne preporuke iz istraživanja u koje je bilo uključeno 300 kompanija da se mora napraviti registar parafiskalnih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i da se, kako je navela, mora napraviti kodifikacija nameta.

"Neke od ključnih preporuka su da se napravi analiza svih postojećih parafiskalnih nameta, da se vidi u kojoj mjeri postoji dvostruko i višestruka naplata parafiskalnih nameta po istom osnovu, te da je neophodno veće uključivanje privrednih subjekata u proces donošenja odluka. Ono gdje mi vidimo mjesto i način za veće učešće privrednika u kreiranju tog ambijenta na lokalnom nivou jeste rad lokalnih socijalnih savjeta koje čine predstavnici privrede, lokalne uprave i sindikata i na taj način bismo osnažili same socijalne savjete i njihov uticaj na kreiranje boljih uslova za život i rad u našoj zemlji“, zaključila je Radulović.

Budite u toku sa aktivnostima UPCG.

Prijavite se za newsletter.